Jeftinije sagraditi kuću: Evo koliko košta kvadrat u staroj gradnji, a koliko u novim zgradama

Zbog izuzetno visokih cijena kvadrata kako novogradnje, tako i stanova u staroj gradnji, građani se sve više odlučuju za kupovinu placeva i gradnju kuća, jer im to dođe jeftinije.

Ovo ističu iz agencija za promet nekretnina, naglasivši da su, od početka ove krize, stanovi u Republici Srpskoj drastično poskupjeli. 

Kako kažu u banjalučkoj agenciji „Euroagent“, kvadrat u staroj gradnji trenutno se kreće od 2.000 do 3.000 KM.

"Cijena zavisi od lokacije, sprata i veličine stana. Početkom ove godine kvadrat je koštao od 1.700 do 2.000, pa i do 2.200 KM, ako je stan u strogom centru", kaže za Srpskainfo vlasnica ove agencije Senka Gatarić Vasilić.

Prema njenim riječima, cijene starih stanova rastu jer poskupljuju stanovi u novogradnji.

"U pomenutom periodu stanovi su značajno poskupjeli. Skočile su i cijene građevinskog materijala, pa je i sanacija starijih stanova skuplja, za nekih 50 odsto u odnosu na raniji period", kaže Gatarić Vasilić.

Dodaje da sve više raste interes za placeve i pravljenje kuća.

"Jednostavno, plate mladih ljudi ne prate ovu inflaciju i rast cijena stanova. Za njih je čak i stara gradnja preskupa, pa i ne razmišljaju o kupovini stana. Poskupljenja su na snazi tokom cijele godine, ali mi se čini da su cijene trenutno u fazi blage stagnacije", ističe Gatarić Vasilić.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna cijena prodatih novih stanova u Republici Srpskoj u trećem tromjesečju 2022, u odnosu na isti period lani, viša je za 56,7 odsto. U trećem tromjesečju ove godine, prosječna cijena kvadrata iznosila je 2.685 KM, što je u odnosu na isti period lani više za 971 KM. U Banjaluci, kvadrat novih stanova u prosjeku košta 3.729 KM.

Kvadrat u novoj gradnju u Banjaluci ide i do 4.000, pa čak i 5.000 KM, ako je riječ o strogom gradskom jezgru.

POPULARNE I VIKENDICE

U agencijama za promet nekretnina naglašavaju da, pored interesovanja za placeve i gradnju kuća, kod građana raste i interes za kupovinu vikendica.

"Prije korone, interes za vikendice je zaista bio slab, a sada ih ljudi sve češće kupuju. Mnogi građani se plaše da bi se opet mogla desiti neka kriza koja bi zahtijevala izolaciju. Takođe, vikendice su uglavnom izvan gradova, gdje je zdraviji vazduh, a neki žele i da imaju svoje baštice ili voćnjake", kaže Gatarić Vasilić.