Pogledajte kako bi trebala biti preuređena Park šuma 'Jelića brdo' u Laktašima
OTVORI GALERIJU

Investicije / PROJEKTI

Pogledajte kako bi trebala biti preuređena Park šuma "Jelića brdo" u Laktašima

17.01.2020. 10:55 / Izvor: Akta.ba

Park šuma "Jelića brdo" u Laktašima, ukupne površine 2.96 hektara trebao bi biti preuređena u mjesto za odmor, druženje, rekreaciju  i iskazivanjem kreativnih sposobnosti.

Idejnim projektom koji je uradio banjalučki Routing planirano je da obuhvat Parka šume nadovezuje na šumski kompleks koji se proteže do obronaka planine Kozare.

Ovaj kompleks je u cjelosti povezan, što omogućava slobodno kretanje životinjskih vrsta, kao i planiranje šumskih staza koje bi povezale ovaj lokalitet sa širim područjem.

OD PARKOVA DO SANKALIŠTA

U razgovoru za poslovni portal Akta.ba Radana Jungić iz kompanije Routing kaže kako projektno rješenje nudi multifunkcionalni javni parkovski prostor u okviru kojeg se nalaze zelene površine, prostori u vidu zone za odmor, dječijeg igrališta, teretane na otvorenom, sankališta i sl.

"Unutar obuhvata Park šume 'Jelića brdo' ne planira se izvođenje radova većeg obima koji bi ugrozili diverzitet i stabilnost ovog područja. Idejnim projektom je predviđeno nekoliko funkcionalnih zona: zona aktivnog odmora i šetnje, zona edukativnog karaktera, zona za igru djece, piknik zona, zatim zona intenzivnih sportsko-rekreativnih sadržaja kao i zaštitni pojas", rekla je Radana.

Idejnim projektom glavni ulaz u kompleks planiran je sa asfaltirane pristupne saobraćajnice na sjeveroistočnoj strani "Jelića brda", gdje se nalazi jedan od aktivnih pristupa šumi, a teren je blagog pada sa manjim brojem visokog rastinja.

Osim ovog planirana su i dva sporedna ulaza, također preko postojećih pristupa šumi. Ulaz vozilima u kompleks park šume nije dozvoljen.

"Zona aktivnog odmora i šetnje obuhvata najveći dio Park šume. To su središnji i sjeverni, umjereno strmi do strmi tereni i izrazito strmi tereni. U tim dijelovima vegetacija je najgušća, te se prostor uređuje stazama od prirodnog materijala za aktivan odmor i rekreaciju. U ovoj zoni je planirano postavljanje vidikovca, drvenog mosta sa dekingom, sanitarnog čvora i česme za piće", kazala je Radana, te pojasnila kako je planirano da edukativna zona čini centralni dio kompleksa. "U ovoj zoni se planira postavljanje edukacijskih tabli, odnosno ploča sa nazivima biljnih vrsta i panela sa slikama i nazivom biljaka, divljači i ptica. Planiran je i amfiteatar u cilju izvođenja nastave na otvorenom. Prednost ove pozicije je što je u blizini ulaza u kompleks, gdje se takođe nalaze nadstrešnice sa prostorom za sjedenje, kao i blizina sanitarnog čvora."

Prostoru koji je planiran posebno za djecu biće pozicioniran uz sami ulaz. U okviru psrostora je planirano postavljanje sprava za igru od prirodnih materijala, odnosno drveta, za potpuno uklapanje u ambijent šume.

Piknik zona je predviđena u zapadnom dijelu gdje je teren ravan i blagog pada. U tom dijelu predviđeno je postavljanje setova stolova, klupa i ležaljki.

OČUVANJE VEGETACIJE

Kako nam je pojasnila Radana, zona intenzivnih sportsko-rekreativnih sadržaja biće pozicionirana na jugu kompleksa i moći će joj se pristupiti sa više strana, odnosno preko glavne kružne, pješačke staze ili preko zasebnog ulaza iz Ulice Petra Kočića, preko postojećeg betonskog stepeništa.

"Glavni sadržaj ove zone je teretana na otvorenom koja se nalazi uz samu granicu kompleksa, te se preko nje ostvaruje direktna veza sa naseljem na jugu obuhvata. Pomenuta planirana staza, od postojećeg betonskog stepeništa do teretane na otvorenom, je staza sa najvećim usponom, te se na njoj planira postavljanje stepeništa. Nasuprot usponu, staza je zadržana kao najkraći i direktan pristup posjetiocima koji dolaze na trening", rekla je Radana.

Jungić je istaknula da zaštitni pojas podrazumijeva maksimalno očuvanje postojeće vegetacije u rubnim dijelovima gdje je nagib terena nepovoljan za organizovanje bilo kakvih sadržaja.

"Zaštitno zelenilo bi sprečavalo pojavu klizišta, smanjilo buku i aerozagađenje, posebno na istočnoj i jugoistočnoj granici obuhvata."

Ono što je jako bitno napomenuti, a što je naglasila i Jungić jeste da Park šuma "Jelića brdo" predstavlja vrijedno prirodno bogatstvo u smislu očuvanja sistema zelenih površina grada i povezivanja gradskog zelenila u jedinstvenu matricu.

"Park šuma nudi mnoge mogućnosti razvoja i korištenja ovog područja koje će imati ulogu rekreativnog izletišta gdje će se građani opustiti i odmoriti od svojih svakodnevnih obaveza. Projektom se predviđa uređenje Park šume u jedan kvalitetno i cjelovito oblikovan prostor koji će ispuniti svoju funkciju. Prvenstveno je namjera zadržati sva postojeća stabla (osim suvih i bolesnih stabala koji će se ukloniti iz sanitarnih razloga). U okviru ovog uređenja planira se i pošumljavanje rubnih dijelova."

Ono što je sigurno iz svega navedenog je da će Park šuma "Jelića brdo" nakon uređenja predstavljati mjesto zadovoljenja potreba za odmorom, druženjem, rekreacijom, iskazivanjem kreativnih sposobnosti.

"Uređenje Park šume je od velikog značaja, s obzirom na to da na ovom području boravi veliki broj ljudi, te da u bližoj okolini nema većih sadržaja koji bi zadovoljili boravak u prirodi."

ROUTINGU NAGRADA ZA PROJEKT PEJZAŽNOG UREĐENJA PARK ŠUME "JELIĆA BRDO"

O vremenu potrebnom za realizaciju projekta je, u ovom trenutku, kaže Jungić nezahvalno govoriti, budući da ono zavisi od planova i strategije razvoja opštine Laktaši.

"U seprembra 2019. godine u prostorijama Opštine Laktaši, održana je prezentacija Projekta pejzažnog uređenja Park šume 'Jelića brdo', kojoj su mogli da prisustvuju svi zainteresovani građani", kazala je Radana, te podsjetila da je Idejni projekat pejzažnog uređenja Park šume 'Jelića brdo' u Laktašima dobio je drugu nagradu u kategoriji Istraživanja, studije i projekti iz oblasti: zaštite prirode, zaštite predela, zaštite životne sredine i pejzažne arhitekture na 28. Međunarodnom salonu urbanizma, koji je održan novembra 2019. godine u Nišu u organizacije Udruženja urbanista Srbije. Na Salonu su bila 154 prispjela rada, koja su raspodijeljena u dvanaest kategorija.

E. Ko.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Investicije