Projekt JEK2: Hoće li Slovenija graditi novu elektranu u Krškom?

Slo­ven­skoj tvrtki GEN ener­gija povje­ren je pro­jekt druge Nuk­le­arne elek­trane Krško, no čini se da Hrvat­ska neće biti uklju­čena u taj pro­jekt onako kako je bila uklju­čena u pro­jekt prve NK, koji je reali­zi­ran prije 50 godina.

Zasad nije utvr­đen datum novog refe­ren­duma, a prvi je odgo­đen zbog za njega veza­nog poli­tič­kog skan­dala, piše Večernji list.

U hrvat­skoj jav­nosti pos­ta­vilo se pita­nje hoće li i Hrvat­ska biti dije­lom tog pro­jekta, možda i onako kako je prije 50 godina bila dije­lom pro­jekta sadaš­nje Nuk­le­arne elek­trane Krško, koja pokriva 16 posto potreba za elek­trič­nom ener­gi­jom u Hrvatskoj.

NEPO­VE­ZANI PRO­JEKTI

Na pita­nje o GEN ener­giji, koja uprav­lja NE Krško, ima li pla­nove ili pri­jed­loge za hrvat­sko sudje­lo­va­nje u pro­jektu izgrad­nje nuk­le­arne elek­trane, iz slo­ven­ske tvrtke kažu da je JEK2 iznimno važan stra­te­ški i razvojni pro­jekt Repu­blike Slo­ve­nije.

"Nami­je­njen je osi­gu­ra­va­nju dugo­ročne, sta­bilne i nisko­ug­ljične ops­krbe elek­trič­nom ener­gi­jom. Pro­jekt se bavi iza­zo­vima ener­get­ske sigur­nosti, dekar­bo­ni­za­cije i rasta potroš­nje elek­trične ener­gije te sma­njuje ovis­nost o uvozu struje.", naveli su.

"U GEN ener­giji smo za suinves­ti­ra­nje u pro­jekt JEK2. Ovo je pro­jekt veli­kih raz­mjera pa sma­tramo da ima smisla ras­po­di­je­liti rizike. Suinves­ti­ra­nje bi pri­do­ni­jelo i dodat­nom nad­zoru nad pro­ved­bom pro­jekta, osi­gu­ra­va­jući veću tran­s­pa­rent­nost i učin­ko­vi­tost. Za suinves­ti­ra­nje u pro­jekt JEK2 pos­toji inte­res susjed­nih zema­lja, pa tako i Hrvat­ske, ali kon­kret­nih dogo­vora još nema", poru­čuju iz GEN ener­gije.

Na pita­nje pos­toji li, u slu­čaju da Slo­ve­nija doista odluči sama ići u pro­jekt, pri­jed­log na koji bi se način nadok­na­đi­vala ener­gija koja sada dolazi iz pos­to­jeće NE Krško, iz GEN ener­gije poru­čuju da pos­to­jeći NEK i novi pro­jekt JEK2 nisu izravno pove­zani.

SLO­VEN­SKA TVRTKA GEN ENER­GIJA DOBILA PRO­JEKT JEK2

Tadić: Slo­ven­cima nije jasno koji će model imati, koji tip reak­tora, a nije jasna ni finan­cij­ska kons­truk­cija. Jedino što znaju jest da bi bilo dobro da je to na istoj loka­ciji, no Hrvat­ska je suv­las­nik tog terena naj­ma­nje do 2043. godine, s moguć­nošću pro­du­lje­nja rada za još 20 godina ako uvjeti dopuste.

"JEK2 poči­nje s radom oko 2040. godine, što znači da će dvije elek­trane raditi para­lelno barem neko­liko godina”, poru­čuju iz slo­ven­ske kom­pa­nije.

Hrvat­ska je ulo­žila oko 350 mili­juna eura u odr­ža­va­nje pos­to­jeće NE Krško, a iz kom­pa­nije odgo­va­raju da su "dosa­daš­nja, sadaš­nja i buduća ula­ga­nja u odr­ža­va­nje, moder­ni­za­ciju i teh­no­lo­šku nado­grad­nju NEK-a nami­je­njena pogon­skoj sigur­nosti i odr­ža­va­nju dugo­ročne visoke ras­po­lo­ži­vosti i sigur­nog rada NEK elek­trane u buduć­nosti i nisu vezana za pro­jekt JEK2, već su u inte­resu obaju vlas­nika NEK-a, Slo­ve­nije i Hrvat­ske"

Dosa­daš­nja inves­ti­cij­ska ula­ga­nja, koja su odo­brila oba vlas­nika (GEN i HEP) i koja su finan­ci­rana iz teku­ćeg pos­lo­va­nja NEK-a, tre­bala su pro­du­ljiti životni vijek NEK-a za dodat­nih 20 godina, od 2024. do 2043. godine, zaklju­čuju iz GEN ener­gije.

Dr. Tonči Tadić ističe da su ovakvi odgo­vori sasvim u skladu s dosa­daš­njom slo­ven­skom reto­ri­kom o novoj nuk­le­ar­noj elek­trani.

"Sadaš­nji NEK bio je plod dogo­vora dviju ondaš­njih repu­blika koji je podra­zu­mi­je­vao grad­nju dvaju pos­tro­je­nja, jed­nog u Hrvat­skoj, a jed­nog u Slo­ve­niji.", kaže.

"Ovdje se isklju­čivo radi o slo­ven­skoj ini­ci­ja­tivi, u kojoj Hrvat­ska želi biti dio, dok Slo­ve­nija to svodi na nešto poput Slo­ve­nia First, valjda zbog Mela­nije Trump", u svo­jem će tonu dr. Tadić nas­tav­lja­jući kako u ovom tre­nutku ni Slo­ven­cima nije jasno koji će model i tip reak­tora imati, a nije jasna ni finan­cij­ska kons­truk­cija.

"Jedino što znaju jest da bi bilo dobro da je to na terenu na kojem je NEK, dakle na istoj loka­ciji, ali Hrvat­ska je suv­las­nik tog terena. Tako da priča o tome da je Hrvat­ska tu u pozi­ciji kao bilo koja druga država, kao da je Kazah­s­tan, ne stoji jer Kazah­s­tan nije vlas­nik terena, a Hrvat­ska jest. Sve treba dovesti i u vezu s činje­ni­com da je NEK dobio pro­du­lje­nje rada do 2043., ali vrlo je izgledno da će se on, s obzi­rom na dobro sta­nje reak­tor­ske posude i svih sus­tava, on pro­du­ljiti.", kaže.

"Tek nakon toga se na toj loka­ciji može raz­miš­ljati o nečemu dru­gom. To je, dakle, niz para­me­tara. Ako žele raditi pored te loka­cije, pita­nje je kako će cijela stvar izgle­dati, hoće li koris­titi ista pos­tro­je­nja u Krškom, nužni pogon, tran­sfor­ma­tore, dale­ko­vode, uklopno pos­tro­je­nje, čega je suv­las­nik Hrvat­ska. Puno toga, dakle, nije jasno, tre­nu­tačno se sve samo naba­cuje kao ideja, a zapravo je to tema za dug, tre­zven i suvi­sao raz­go­vor dvo­jice pre­mi­jera", kazao je dr. Tadić.

RH MOŽE GRA­DITI I SAMA

Odgo­vor Slo­ve­nije na pita­nje o izgrad­nji druge elek­trane – NEK2, pod­sjeća naš ener­get­ski struč­njak Ivica Jakić, govori da NEK2, ili kako se govori na slo­ven­skom JEK2 (jedr­ska elek­trarna) nije pove­zana ni teh­no­lo­ški ni vlas­nički s Hrvat­skom niti se mogu koris­titi finan­cij­ski poka­za­te­lji i pre­li­je­va­nje sred­stava iz "stare nuk­le­arne elek­trane" u novu, to su sasvim dva odvo­jena pro­jekta.

"Sma­tram da Slo­ve­nija otvara moguć­nost Hrvat­skoj da bude part­ner u zajed­nič­koj izgrad­nji NEK2, ali i s bilo kojom dru­gom drža­vom ili tvrt­kom ako se tako odluče. Vezano na izgrad­nju NE na teri­to­riju Hrvat­ske i u hrvat­skom vlas­niš­tvu, Hrvat­ska može slo­bodno pla­ni­rati nuk­le­arnu elek­tranu velike snage oko 1000 MW ili 3-4 mala modu­larna reak­tora, SMR-a, od 300 MW, i to pos­tupno, ovisno o modelu finan­ci­ra­nja, o svom pro­gramu i odluci Vlade", kaže Jakić.