Nastavljeni radovi na HE Ulog: Urađeno 10 km pristupnih puteva

Nakon dvomjesečnog prekida zbog pogibije dva radnika Prijedor puteva, radovi na gradilištu HE Ulog kod Kalinovika su nastavljeni.

„Trenutno radimo sanaciju nesreće na lijevoj i desnoj obali. Do nesreće je došlo zbog geologije i surovog terena, a usljed odrona kamenja“, kaže u razgovoru za eKapija.ba Zoran Tešić, šef gradilišta iz firme Prijedor putevi, koja je zajedno sa GP Putem Sarajevo i Kozara putevima izvođač radova na izgradnji hidroelektrane Ulog na Neretvi.

Kako kaže Tešić nesreća im je u velikoj mjeri otežala radove i povećala obim posla za duplo.

„Lijevu obalu smo sanirali i jedan dio desne, ali nećemo je uspijeti završiti do kraja godine, pa ćemo nastaviti na proljeće. Zbog nepristupačnog terena zimi se radovi neće izvoditi“, kaže Tešić.

Inače, prije samih radova na brani i mašinskoj zgradi, rade se pristupni putevi i planirano je da se uradi 12 km saobraćajnica. Do sada je urađeno 10.

Tešić priča da su im planovi da do avgusta sljedeće godine završe pristupne puteve, te da tada počnu radovi na samoj brani.

Projekat HE Ulog predviđa izgradnju hidroelektrane proizvodne snage 35 MW, s prosječnom godišnjom proizvodnjom električne energije od 85 GWh.

Jednoj od vodećih svjetskih infrastrukturnih kompanija, kineskoj Sinohidro je povjerena izgradnja hidroelektrane Ulog na Neretvi, dok projektom upravlja EFT Grupa, koja se bavi trgovinom električnom energijom i investicijama u proizvodnju električne energije u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. Ukupna vrijednost projekta je oko 120 miliona eura.

HE Ulog će biti izgrađena na BOT principu (Build-Operate-Transfer: Izgradi-Koristi-Predaj).

Akumulaciono-derivacionu hidroelektranu Ulog sačinjavaće lučna brana na lokaciji Nedavić, ukupne visine 53 m, akumulacija ukupne zapremine 6.44 x 106 m3, ulazna građevina projektovana za instalisani kapacitet toka od 35.00 m3/s. Pored toga imaće derivacije locirane na lijevom boku kanjona, za dovod vode do mašinske zgrade.

Biće i djelimično prokopan dio korita Neretve u dužini od 254 m, koji će obezbijediti održavanje nivoa donje vode na koti 521 m.

Mašinska zgrada biće opremljena sa dva turbinska agregata instalisanog kapaciteta od po 17.22 MW, sa godišnjom proizvodnjom energije od 85 GWh. Imaće i 110 kV razvodno postrojenje na platou iznad mašinske zgrade HE Ulog, kao i pribranske male hidroelektrane (MHE Nedavići), locirane neposredno nizvodno od brane Nedavići, koja će energetski prerađivati garantovani, ekološki protok. Instalisana snaga male elektrane je 180 kW.

Mašinska zgrada HE Ulog biće opremljena sa dvije vertikalne Frensis turbine projektovane za instalisani protok od 2 x 17.5 m3/s. Veličina glavne elektrane neophodne za smještaj opreme je 36.50 x 15.0 m. Mašinska zgrada obuhvata radionicu i prostoriju za smještaj mašinske i elektro opreme i rezervnih dijelova. U mašinskoj zgradi je smješten i kontrolno komandni centar, a u aneksu zgrade je smještena transformatorska stanica.

Brana će biti izgrađena na dijelu veoma uskog kanjona rijeke Neretve. Visina brane je 53m sa krunom na 643 mnm, dok je temeljna spojnica u centralnom dijelu na koti 590 mnm. Lučna brana će biti izgrađena iz tri centra. Širina krune je 2m cijelom dužinom, dok je širina brane u dnu 8m u centralnom dijelu. Ukupna zapremina betonskog dijela brane iznosi do 9127 m3.

HE Ulog će biti povezana na prenosnu mrežu BiH preko dva 110 kV pojedinačna dalekovoda na 110 kV dalekovod  Nevesinje - Gacko.  Dužina novog sistema dalekovoda je približno 20 km. Pored mašinske zgrade predviđeni su transformatori odgovarajućeg naponskog nivoa. Izlazni napon generatora je 10.5 kV, a izlazni napon transformatora je maksimalno 115 kV. Razvodno postrojenje će se nalaziti oko 150 m od mašinske zgrade.

Elektroprenos BiH je odgovoan za izgradnju i održavanje 110kV dalekovoda.

I Kalinovik i Republika Srpska imaće višestruke koristi od izgradnje HE Ulog. Prvo će biti zaposleno oko 350 radnika na izgradnji brane, a potom će na njenom održavanju i redovnom radu biti angažovano 20 stručnih i osposobljenih lica.

No sa izgradnom hidroelektrane na Neretvi se ne slažu ekolozi iz BiH, naročito udruženje Zeleni Neretva koji smatraju da bi izgradnje HE Ulog imala štetne posljedice na gornji tok Neretve. Neke od njih su ekološki neprihatljiv protok (smatraju da neće imati tkz. biološki minimum), te da će rijeka imati velike, čak i dnevne, oscilacije nizvodno od HE Ulog, naročito u ljetnom periodu.

A. Šulović