
27.10.2014 |
Investicije / PROJEKTI
Izvor: Oslobođenje
Agencija ima obećanje od Svjetske banke za 2,3 miliona dolara, a nadamo se da će ta sredstva biti operativna u toku ovog mjeseca, izjavio je u intervjuu za Oslobođenje Sejad Delić, direktor Agencije za vodno područje rijeke Save.
Agencija ima obećanje od Svjetske banke za 2,3 miliona dolara, a nadamo se da će ta sredstva biti operativna u toku ovog mjeseca, izjavio je u intervjuu za Oslobođenje Sejad Delić, direktor Agencije za vodno područje rijeke Save.
Ponovo su najavljene velike količine padavina koje će utjecati na porast vodotoka. Da li je Agencija spremna ukoliko nam se ponovi maj ove godine?
- Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda BiH, ove padavine pokazuju da se ne mogu ponoviti majske poplave, koje nisu zabilježene od vremena od kada se bilježe meteorološki podaci. Mislimo da se neće ponoviti majske poplave, koje se nisu mogle braniti. Protiv njih nije bilo odbrane. To ne pokazuje samo situacija u BiH, nego i situacija u cijeloj regiji. Imali smo proboje nasipa koji su bili sigurni, održavani i funkcionalni što se tiče FBiH i onih nasipa kojima Agencija upravlja. To su pokazale analize. Usljed visokih vodostaja došlo je do prelijevanja, što je utjecalo na odnošenje dijela nasipa na tom području. Svi naši nasipi su projektovani i izgrađeni za zaštitu od stogodišnjih voda. Vodostaji koji su bili na rijeci Savi se pojave jednom u 1.000 godina, što opet ne znači da se neće pojaviti za godinu ili u kraćem vremenu, jer je, očigledno je, došlo do klimatskih promjena. Mora se raditi na zaštiti.
Prirodne nepogode mogu očekivati i u budućnosti, te da bi zbog toga na regionalnom nivou trebalo napraviti sistem zaštite. Navedeno je da je prevencija jeftinija od sanacije. Šta će Agencija uraditi po tom pitanju?
- Prevencija je, sigurno je, jeftinija od elementarnih nepogoda i nesreća. Međutim, za prevenciju su potrebna sredstva, a Agencija ih nema dovoljno. Minimalna sredstva se izdvajaju za sektor voda. U Hrvatskoj su sredstva deset puta veća nego što se odvajaju za sektor voda u BiH, a njihov kapacitet površnih voda nije ništa veći od kapaciteta i bogatstva u BiH.
Čak je BiH, što se tiče vode, bogatija. Da bi se riješilo pitanje nasipa na rijeci Savi, ono se ne može raditi parcijalno. To se mora raditi na regionalnom nivou, a potrebno je da BiH, Hrvatska, Srbija i Slovenija idu u tom pravcu. Samo zajedničkim djelovanjem možemo riješiti pitanje nasipa na rijeci Savi i zaštite od poplava.
Agencija je već zatražila određenu pomoć i sredstva iz budžeta smo usmjerili u one općine i vodotoke koji su najvećim dijelim zahvaćeni poplavama i to nauštrb onih općina koje nisu poplavljene. Dio smo sredstava preusmjerili na nasipe. Agencija ima obećanje od Svjetske banke za 2,3 miliona dolara, a nadamo se da će taj novac biti operativan u toku ovog mjeseca i da ćemo početi rekonstrukciju nasipa na Savi i to u ukupnoj dužini od šest kilometara, kako bi se nasipi nadvisili. Od Evropske unije imamo najavu da bismo mogli dobiti pet miliona eura za rekonstrukciju nasipa u Orašju.
Ta bi sredstva trebala biti operativna do nove godine. Agencija je uradila svu potrebnu dokumentaciju na rekonstrukciji nasipa, tako da bismo nakon provedenih procedura mogli odmah krenuti u realizaciju. Naravno, ukoliko budu vremenski uslovi to dozvoljavali. Potrebno je da Agencija preventivno djeluje i pokuša nasipe dovesti na nivo nasipa Hrvatske. Do sada nismo imali sredstava, ali eto, sada ćemo uz pomoć EU i Svjetske banke pokušati to što prije uraditi. U novembru će u Bruxellesu biti razgovarano o prevenciji zaštite od poplava, a Agencija će biti jedan od učesnika.
Koliko je nasipa oštećeno u majskim i augustovskim poplavama i šta je od tada Agencija uradila?
- U tom je periodu došlo do oštećenja savskih odbrambenih nasipa, na dužini od 250 metara. Od toga je na poplavnom području odžačke Posavine došlo do oštećenja na dva mikrolokaliteta dužine 150 metara, dok je na području srednje Posavine došlo do oštećenja na dužini oko 100 metara.
Agencija je u junu pristupila izradi projektne dokumentacije i sanaciji proboja. Prvi smo sanirali svoje proboje, a Hrvatska, recimo, još u Guni nije to završila. Naši nasipi su sad sigurni i dovedeni u stanje prije majskih poplava. Pored toga, sanirana su i određena oštećenja na crpnim stanicama, na čuvarskim kućama...
Šteta koju su prouzrokovale poplave iznosi oko 1,5 miliona KM. To je za sada procjena, a nakon što komisija koju je Agencija formirala pregleda elaborat, tačna cifra nanesenih šteta će se znati veoma brzo. Očekujemo tu informaciju za 15 dana.
U 2011. godini uloženo je pola miliona maraka za nasipe u općini Orašje, jer su oni na bh. strani niži u odnosu na nasipe u Hrvatskoj. Koliko je od tada uloženo u obnovu nasipa?
- Potrebno je oko 30 kilometara nadvisiti nasipe na području koje je u nadležnosti Agencije. Oko pet kilometara je Agencija nadvisila u posljednjih sedam godina. Godine 2011. procijenila je da je potrebno uraditi crpnu stanicu, koja je u maju ove godine prepumpala više od 35 miliona kubika vode.
Radili smo potom još neke crpne stanice i rješavali pitanje klizišta. Sa ovim finansijskim planom, Agencija je predvidjela određena sredstva za nastavak rekonstrukcije nasipa, a tek su imovinskopravna pitanja ove godine riješena, nakon čega je Agencija odmah pristupila raspisivanju natječaja i provođenju procedure. Ukoliko vremenski uslovi budu odgovarali, trebali bismo do nove godine početi radove.
Napomenuo bih da je ponovo pristupljeno uređenju obala, sanaciji, uklanjanju naplavina... Radi se sa općinama, a imamo i dogovor sa Civilnom zaštitom. Sredstva koja imamo za to su minimalna i nećemo moći uraditi sve što se od nas traži. Već smo se obratili međunarodnim institucijama, Vladi FBiH, kako bismo vodotoke doveli u stanje u kojem su bili prije majskih poplava.
Gdje je, po pitanju nasipa i voda, kritična situacija?
- Nasipi su sanirani i u funkcionalnom su stanju. Za sada nema kritičnih dionica jer nasipi mogu odgovoriti zaštiti od stogodišnjih voda. Ukoliko bi se, ipak, pojavili vodostaji koji su bili u maju, nijedna zemlja ne može odgovoriti zaštitom od tih vodostaja i toj količini vode koja se pojavila.
Je li i koliko Agencija dobila sredstava od prikupljenih donacija?
- Što se tiče sanacije i rekonstrukcije, zaštite u sektoru voda, još nijedna marka nije operativna. Imamo najave, ali još nam ništa nije operativno, što bismo mogli koristiti na sanaciji šteta od poplava.
Planovi Agencije su...?
- Ukoliko dobijemo novac, Agencija planira da sljedeće godine krene u rekonstrukciju nasipa na čitavoj dužini od 30 kilometara, očisti odvodne i dovodne kanale, izgradi crpne stanice..., kako bismo zaštitne vodne objekte doveli na potreban stepen zaštite od velikih voda, za šta nam je potrebno 65 miliona maraka.
Mi smo te zahtjeve proslijedili svim relevantnim institucijama, kako u BiH, tako i onim međunarodnim. Ukoliko bi to svojim sredstvima radili, onda bi nam bilo potrebno još 25 ili 30 godina. Također, potrebno je iznaći sredstva za čišćenje korita, sanaciju i uređenje obala... Procjena je da su nastale štete oko 20 miliona KM. Sve ćemo učiniti da pronađemo ta sredstva kako bismo počeli realizaciju tih poslova.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.