Zaduživanje Hrvatske sve jeftinije

Masovna histerija koja je nakon 14. prosinca zahvatila Hrvatsku zbog odluke agencije Standard & Poor's da hrvatski kreditni rejting sruši na razinu smeća, pokazala se neutemeljnom i promašenom. Većina je očekivala da će kamate na veliki hrvatski vanjski dug naglo skočiti, ali su one su krenule u posve suprotnom smjeru i danas su manje nego prije pada rejtinga.

Prema dnevnim izvješćima Zagrebačke banke, kamate na sve hrvatske državne obveznice, eurske i dolarske, prije rušenja rejtinga kretale su se od 2,5 do 4,56 posto. U ponedjeljak, pak, kretale su se od 2,6 do 4 posto, ovisno o tome koji im je rok dospijeća. Prema izvješćima Privredne banke Zagreb, smanjila se i rizičnost posuđivanja novca Hrvatskoj. To se vidi u blagom padu premije rizika koja je danas upola niža nego u siječnju prošle godine, kad je Hrvatska imala bolji kreditni rejting, ali i dvostruko više kamate nego danas.

Odgovor na pitanje zašto kamate na hrvatski vanjski dug odbijaju slušati naputke agencije Standard & Poor's ne krije se u potezima hrvatske Vlade, ni Hrvatske narodne banke. Potpuno ista stvar događa se gotovo svim zemljama EU, pa i prezaduženoj Italiji i Španjolskoj. Poljska se prije tjedan i pol zadužila za milijardu eura, putem obveznica na šest godina, uz rekordno niske kamate od 1,7 posto.

Za pad kamata perifernih zemalja Europe zaslužne su američka i europska središnja banka te njihove nekonvencionalne mjere monetarne politike, prema pisanju Financial Timesa.