Uzlet eura nakon boljih od očekivanih procjena inflacije u eurozoni

Euro je u današnjem trgovanju na međunarodnim deviznim tržištima ojačao prema dolaru pod utjecajem boljih od očekivanih podataka o inflaciji u eurozoni, zbog kojih su smanjene šanse za nove mjere Europske središnje banke (ECB) za ublažavanje monetarne politike.

Euro je u takvim okolnostima poskočio prema dolaru za 0,71 posto, na 1,3804 dolara, ojačavši iznad 1,38 dolara prvi puta u ovoj godini. Potom se stabilizirao na 1,3795 dolara, što znači da je ojačao 0,64 posto u odnosu na prethodno zatvaranje.

Dolar je u blagom plusu bio prema jenu, ojačavši za 0,08 posto, na 102,20 jena.

Tržišta je ugodno iznenadilo današnje izvješće Eurostata u kojem je godišnja inflacija u veljači za 18-člano gospodarstvo procijenjena na 0,8 posto. To bi značilo da se zadržala na razinama iz siječnja i prosinca, dok je u studenome iznosila 0,9 posto a u listopadu 0,7 posto.

Čak i blago viša vrijednost od one koju su očekivali ekonomisti iz Reutersove ankete, procijenivši je u visini 0,7 posto, bila je sasvim dovoljan razlog da jedinstvena europska valuta snažno poskoči i dosegne najviše razine prema dolaru u ovoj godini.

Takvi podaci prigušili su nagađanja o mogućim novim potezima Europske središnje banke (ECB) na sastanku idućeg tjedna.

Postoje bojazni da eurozona prijeti deflacija, potičući očekivanja da će ECB posegnuti za kamatnim stopama ili drugim instrumentima politike kako bi pružili dodatnu potporu gospodarstvu koje se sporo oporavlja od dužničke krize i duboke recesije.

"Veće od očekivanih brojke o inflaciji smanjile su šanse da bi kamatne stope mogle biti smanjene na redovnom sastanku ECB-a zakazanom za idući tjedan. Ostajemo tako pri stajalištu da središnja banka neće mijenjati kamatne stope", kazao je Nick Kounis, čelnik odjela za makroanalize u banci ABN AMRO.

Fokus ulagača potom se preusmjerio novim procjenama o američkom bruto domaćem proizvodu (BDP) koje su pokazale da je rast u četvrtom kvartalu iznosio 2,4 posto, što je znatno manje u usporedbi s preliminarno procijenjenih 3,2 posto. Pokazale su i da je rast osobne potrošnje posustao.

To ponovno u prvi plan tržišnim sudionicima vraća vremenski okvir za daljnje smanjenje monetarnih poticaja u SAD-u koje je potkraj prošle godine pokrenula tamošnja središnja banka Fed.