Švicarska više nije najskuplja država svijeta, prestigla ju je ova europska zemlja

Island je ponovo zauzeo prvo mjesto na listi najskupljih država na svijetu, prestigavši Švicarsku prvi put nakon nekoliko godina, pokazali su proračuni koje je objavio tamošnji sindikat.

Prema riječima ekonomiste Vilhjalmura Hilmarssona iz sindikata zaposlenih u administrativnim i stručnim djelatnostima Viska, nivo cijena na Islandu sada je za tri procentna poena viši nego u Švicarskoj. Analiza je zasnovana na podacima Eurostata i Centralne banke Islanda. Posljednji put Island je imao više cijene od Švicarske još 2018. godine, navode podaci Eurostata.

Ovakav razvoj događaja ukazuje na izazove s kojima se suočava mala atlantska ekonomija, poznata po ciklusima naglog rasta i usporavanja. Nakon pandemije zabilježen je snažan oporavak turističkog sektora, koji predstavlja ključni pokretač privrede, što je doprinijelo rastu ekonomskih aktivnosti, ali i dodatnom povećanju cijena koje centralna banka nastoji obuzdati.

"Turizam značajno doprinosi inflaciji u sektoru usluga. Pritisak potražnje koji dolazi iz turizma doveo je do rasta plata", izjavio je Hilmarsson. "Veliki utjecaj ima i tržište nekretnina, koje je također direktno povezano s turizmom. Turisti se, primjerice putem platforme AirBnB, nadmeću sa stanovnicima za smještaj."

Podaci Eurostata za 2024. godinu, koji su trenutno najnoviji dostupni, pokazivali su da je nivo cijena u Švicarskoj, prilagođen kupovnoj moći, bio više od sedam procentnih poena iznad islandskog.

Analiza sindikata pokazala je da su cijene hrane na Islandu za 44 posto više nego u ostalim nordijskim zemljama, koje se također ubrajaju među najskuplje na svijetu. Mliječni proizvodi i jaja skuplji su za 75 posto, dok je cijena mesa veća za 71 posto. Prema navodima lokalnih medija, pola litre piva može koštati i do 1.800 islandskih kruna, odnosno oko 14,6 dolara, dok cijena latte kafe u pojedinim kafićima doseže 1.000 kruna.

Istovremeno, rezultati nedavnog istraživanja koje je proveo islandski turistički odbor ukazuju na to da visoki troškovi počinju odvraćati dio posjetilaca.

"Dugoročno gledano, Island ne razvija dovoljno produktivne privredne grane", rekao je Hilmarsson. "Previše smo oslonjeni na radno intenzivne industrije koje kontinuirano stvaraju inflatorne pritiske. Potrebno je razvijati dodatne stubove ekonomije", dodao je.