Nijemci ne žele da bude ukinuto plaćanje gotovinom

Poznati ekonomisti u Njemačkoj ponovo pozivaju na ukidanje novca, ali prijedlog nailazi na malo razumijevanja kod stanovništva, čak i ako se kao obrazloženje navodi borba protiv kriminala.

Nijemci vole gotovinu, piše javni servis "Dojče vele", navodeći da se više od polovine (53 odsto) kupljenih proizvoda u prodavnicama još plaća u gotovini.

U restoranima se kešom plaća 70 odsto usluga, u kafićima, kafanama, restoranima brze hrane čak 94 odsto, pokazala je najnovija studija Bundesbanke.

"Anonimnost gotovine često se koristi za ilegalne transakcije ili za izbjegavanje plaćanja poreza", upozorio je ekonomista sa Harvarda Kenet Rogof, za list "Handelsblat".

Sa druge strane, član Upravnog odbora njemačke Bundesbanke Karl-Ludvig Tile, smatra da "efikasno smanjenje sive ekonomije ne može da se postigne ukidanjem gotovog novca u evrima, jer bi organizovani kriminal mogao da se okrene drugim valutama, plemenitim metalima ili naturi".

Ukidanje gotovine nije nova ideja. Prije pet godina za to se zalagala grupa švedskih bankara, a prošle godine i bivši američki ministar finansija i ekonomista sa Harvarda Leri Samers, zajedno sa Rogofom.

Podršku u Njemačkoj imaju od Petera Bofingera, ekonomiste na Univerzitetu u Vircburgu i članu Vijeća koje savjetuje Vladu o ekonomskim pitanjima.

"Sa današnjim tehničkim mogućnostima, kovanice i novčanice zaista su anahronizam", rekao je Bofinger za nedjeljnik "Špigel".

Profesor Lars Feld, koji takođe pripada Savjetu ekonomskih eksperata, suprotstavlja se svom kolegi:

"Bofinger očigledno zanemaruje ustavne aspekte tog prijedloga. Gotovina je oblik slobode i omogućava građanima da se izmaknu državi", rekao je on za "Frankfurter algemajne cajtung".

U nekim zemljama, limit na isplate gotovinom je već ograničen zakonom: u Italiji je to 1.000 evra, u Francuskoj će uskoro biti isto, a u Grčkoj je to 500 evra.

Argument glasi: borba protiv terorizma i utaje poreza. Međutim, glavni razlog za tekuću diskusiju po tom pitanju vjerovatno je drugi - politika jeftinog novca centralnih banaka u Evropi i SAD.

Ako ljudi mogu da se prebace na gotovinu, "onda centralna banka kamatnu stopu ne može da smanji daleko ispod nule, čak i ako bi to bilo korisno za oživljavanje privrede", ukazao je Rogof.

Nije slučajno da je prošlonedjeljnu konferenciju u Londonu o ukidanje novca organizovala Švajcarska nacionalna banka (SNB), jedan od pionira negativne kamatne stope koja sada već iznosi minus 0,75 odsto.

Tu kaznenu kamatu moraju da plate banke koje svoj novac radije čuvaju na sigurnom, u Centralnoj banci, umjesto da ga pozajmljuju u vidu kredita preduzećima i pojedincima.

Evropska centralna banka (ECB ) podiže kaznenu kamatnu stopu, ali je ona sa minus 0,2 odsto manja nego u Švajcarskoj. Sada je pitanje da li i kako bi banke tu kaznenu kamatu mogle da proslijede običnim klijentima. Do sada su bili pogođeni samo veliki potrošaci, poput investicionih fondova i kompanija, oni koji dnevno rade sa više od oko pola miliona evra. Obične štediše biće pošteđene.

Prema izvještajima, neki penzioni fondovi u Švajcarskoj već su došli na ideju da svoj novac drže u trezoru u gotovini, umjesto da plaćaju zatezne kamate - ali su banke odbile da ih isplate.

"Kao da je uopšte potrebno još dokaza da vlade i centralne banke svijeta nemaju više ideja za rješavanje dužničke krize. Evo, o zabrani gotovine se otvoreno govori", piše poslovni konsultant Danijel Stelter na svom internet blogu.

"Pretpostavka da morate da gurate kamate u negativnom smjeru da biste podstakli ulaganja veoma je naivna. Kompanije investiraju jer su projekti isplativi, a ne zato što im se daje novac. Zatezna kamata i primoravanje na kreditiranje povećavaju rizik od loših investicija i naduvanog tržišta kapitala, koji će sljedeću krizu učiniti još gorom", ocjenjuje Stelter.

Evro novčanice i kovanice legitimno su sredstvo plaćanja Evropske unije - za ukidanje bi morali da se mijenjaju brojni zakoni.

Čak i Rogof je uvjeren da bi to bilo moguće samo "u dužem vremenskom periodu". Međutim, pitanje je da li bi se za takav poduhvat našli političari, imajući u vidu, recimo, birače u Njemačkoj - koji prosto vole "šuške", navodi "Dojče vele".