Oko 1.000 žiranata u BiH neće vraćati tuđi kredit

S obzirom na to da im se često obraćaju građani koji su nekome žiranti ili žele to biti, Udruženje za zaštitu žiranata u Bosni i Hercegovini prikupilo je podatke te uvidom u njih utvrdilo da je u posljednju godinu plaćanja tuđih kredita oslobođeno oko 1.000 žiranata.

Neregularna dokumentacija

Jovica Cvjetković, predsjednik Udruženja, kaže da taj broj nije proistekao iz poštivanja Zakona o zaštiti žiranata u FBiH koji je stupio na snagu u decembru 2013. godine, nego zahvaljujući informisanosti jemaca na svakom koraku. Prema njegovim riječima, banke se i dalje ne pridržavaju zakonskih odredbi, već se drže starih rješenja koja im idu u prilog. On kaže kako pouzdano zna da između određenih banaka i sudija postoji dogovor i da, ma šta žirant učinio tokom ročišta, presuda će ići u korist banke.

"Imali smo slučajeve kada je žirant vodio spor sa nekom bankom. Dostavio bi nalaze sudskog vještaka grafologa koji bi dokazao da taj i taj potpis nije njegov, ali bi sudstvo to jednostavno ignorisalo", kazao je Cvjetković.

U BiH odavno ne postoji poslovno bankarstvo, već samo kreditno, podvlači predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata BiH. Banke samo razmišljaju o tome kako će naplatiti kredite.

"Ovih više od 1.000 žiranata koji su oslobođeni plaćanja tuđih kredita su reagovali na vrijeme. Obratili su nam se i mi smo ih posavjetovali. Rekli smo im da traže kopije dokumenata jer iz iskustva znamo da su banke u prethodnom periodu davale kredite mimo zakonskih procedura, odnosno nisu poštivale mehanizme samog odobravanja kredita. Postoje i slučajevi u kojima banka raskine ugovor i tuži jemca, a u dokumentima koji se dostavljaju na ročištu su brojne neregularnosti. Sud preko toga olako prelazi jer nije na njima da to dokazuju, nego na klijentu. Onda se dešava da žirant nešto dobije, odnosno tu neku dokumentaciju, ne reaguje na vrijeme i u međuvremenu cijeli slučaj postane pravosnažan, a onda dolazi do ogromnih problema", pojašnjava Cvjetković.

No, desilo se da su sudovi, nakon što je donesen Zakon o zaštiti žiranata, ali i povećan stepen odgovornosti Agencije za bankarstvo, počeli uvažavati činjenicu da su krediti davani bez odgovarajuće dokumentacije.

"Onima koji su se nama obratili savjetovali smo da je osnovno da traže kopiju ugovora o jemstvu. Kada je dobiju, brzo smo znali uvidjeti da banka nema osnova da traži naplatu od žiranta. Također, zabilježeni su i slučajevi zastarjele mjenice", dodao je Cvjetković.

Žiranata sve manje i manje...

U Udruženju kažu da je broj građana koji pristaju da budu nekome žiranti sve manji i manji. Građani iz straha od problema i poučeni lošim iskustvima sugrađana, ne žele ni razmotriti mogućnost da budu žirant.

"Apelujem građanima da ne pristaju da budu žiranti jer se banke ne pridržavaju izmjena i dopuna zakona iz 2012. i 2013. godine, nego daju kredite po staroj praksi. Postoje i banke koje kažu da ne treba žirant prilikom dizanja kredita, pa onda u neka doba kažu da ima treba, eto, pro forme", rekao je Cvjetković.

On je ocijenio da je pozitivno što se broj presuda u korist žiranata povećao jer je u parničnom postupku savjesno primjenjivan Zakon o bankama koji, između ostalog, reguliše pitanje na koji način je dat kredit. To je posebno uočeno u Banjoj Luci, Sarajevu i Tuzli.