Informacija o stanju u bankarskom sistemu FBiH - Smanjenje potrošnje uticalo na smanjen nivo kreditne aktivnosti banaka

U devet mjeseci 2009. godine bankarski sektor u Federaciji BiH i pored snažnih negativnih efekata svjetske ekonomske krize pokazao je određeni stepen zdravlja i uspješno odgovorio zahtjevima klijenata čime je, nesumnjivo, zadržano povjerenje između građana i banaka, saopćeno je iz Federalne agencije za bankarstvo.

Iako se većina banaka u FBiH nalazi u dobroj likvidnosnoj poziciji (što potvrđuje i podatak da banke drže značajna sredstva iznad obaveznih rezervi) nedostatak kvalitetnih projekata, kao i smanjenje potrošnje uticalo je na smanjen nivo kreditne aktivnosti banaka.

U cilju ublažavanja negativnih efekata ekonomske krize UO FBA je sredinom 2009. godine usvojio Odluku o privremenom reprogramiranju kreditnih obaveza građana u bankama i time je otvoren prostor za rješavanje problema brojnih osoba koje ne mogu redovno servisirati svoje kreditne obaveze. FBA analizira i mogućnost reprograma kredita i za privredu, što bi bi trebalo imati pozitivne efekte na profitabilnost i kreditnu aktivnost banaka, a za klijente će omogućiti premoštavanje likvidnosnih problema u periodu finansijske krize i recesije i oslobađanje dijela sredstava za održavanje poslovne aktivnosti.

Ohrabruje i činjenica da su banke u BiH u vlasništvu stranih grupacija provodeći "Bečku inicijativu", odnosno sporazum o nastavku finansiranja bosanskohercegovačke privrede i stanovništva, zadržale izloženost u pogledu finansiranja kapitala na nivou od 31.12.2008. godine što je od velike važnosti za ukupnu sigurnost poslovanja bankarskog sektora i u FBiH. Nakon što je prvobitno potpisan memorandum sa šest banaka majki "Bečkoj inicijativi" pristupile su još tri banke, a uz pomoć Misije MMF-a u BiH nedavno je urađen i prvi tzv. probni test na stres čiji rezultati ukazuju na to da u dosadašnjem periodu nije bilo potrebe da banke majke obezbjeđuju dodatni kapital svojim bankama kćerkama u BiH.

I nakon udara svjetske finansijske krize poslovni model bankarskog sektora u FBiH, baziran na konzerativnom pristupu komercijalnom bankarstvu i u 2009. godini pokazao se vrlo uspješnim, te doprinio da naše banke i u kriznim vremenima prođu bez većih teškoća u poslovanju. Inače, bankarski sektor je svjestan da kriza još nije iza nas, te da će banke u FBiH još izvjesno vrijeme poslovati s povećanom pažnjom usmjerenom na kreditne rizike (bitno je da banke formiraju adekvatne rezerve za kreditne gubitke zbog povećanog kašnjenja u plaćanju dospjelih potraživanja), te efikasno upravljaju i kontrolišu operativne troškove u cilju njihovog smanjenja.

Na dan 30. 09. 2009. godine u Federaciji BiH bankarsku dozvolu imalo je 20 banaka, a privremenu upravu imale su dvije banke (UNA banka d.d. Bihać i Hercegovačka banka d.d. Mostar). Banke su nastavile sa širenjem mreže svojih organizacionih dijelova, ali u znatno manjem obimu (banke iz FBiH imaju ukupno 646 organizacionih dijelova). Evidentna je dominacija pet najvećih banaka u sistemu koje "drže" cca 80% tržišta, kredita i depozita.

Bilansna suma bankarskog sektora u devet mjeseci 2009. godine iznosi 15,3 milijarde KM, što je za 2% ili 230 miliona KM više nego na kraju 2008. godine (stanje promijenjeno zahvaljujući dobijenim sredstvima iz prve tranše stand-by aranžmana koji je MMF odobrio BiH).

Regulatorni kapital je u prva tri kvartala 2009. godine smanjen za 1% ili 26 miliona KM u odnosu na 2008. godinu i na dan 30. 09. 2009. godine je, kao i neto kapital, iznosio dvije milijarde KM. Osnovni kapital je povećan za 5% ili 69 miliona KM, a dopunski smanjen za 16% ili 95 miliona KM. Rast osnovnog kapitala je najvećim dijelom po osnovu uključivanja ostvarene dobiti za 2008.godinu (jedna od supevizorskih mjera FBA je i zahtjev bankama da ostvarenu dobit ne usmjeravaju u isplatu dividendi nego u jačanje kapitalne osnove).

Kod 14 banaka aktiva je veća u odnosu na kraj 2008. godine, dok je kod preostalih 6 banaka zabilježen pad (kod devet banaka aktiva je između 100 i 500 miliona KM). Najznačajnija promjena u aktivi banaka je povećanje novčanih sredstava za 14% ili 594 miliona KM (sa 4,2 milijarde KM na 4,8 milijarde KM), što je najviše posljedica i rezultat restriktivne kreditne politike banaka i smanjenja kreditnih aktivnosti u 2009. godini, te priliva novčanih sredstava iz prve tranše stand-by aranžmana sa MMF-om. Za devet mjeseci 2009. godine kreditni plasmani su smanjeni za 5% ili 496 miliona KM i sa 30.09.2009. godine iznosili su 9,94 milijarde KM (novi plasmani se uglavnom finansiraju iz povrata ranijih).

Depoziti s učešćem od 71,7% i iznosom od 11 milijardi KM i dalje su najznačajniji izvor finansiranja banaka u FBiH. Pozitivna kretanja posebno su značajna za depozite stanovništva koji su u devet mjeseci 2009. godine povećani za 5% ili 153 miliona KM ( na kraju posmatranog perioda iznose 4,33 milijarde KM ). U sektoru privatnih preduzeća depoziti su, nakon negativnih posljedica krize i pada od 6% ili 94 miliona KM u prvoj polovini 2009. godine, u trećem kvartalu ostvarili porast od 1% ili 88 miliona KM.

Nakon neznatnog pada štednje u prvom kvartalu 2009. godine, u drugom i trećem zabilježen je porast, što na devetomjesečnom nivou rezultira stopom rasta od 3,9% ili 156 miliona KM, tako da je 30. 09. 2009. štednja je iznosila 4,19 milijardi KM, što nesumnjivo potvrđuje da je očuvano povjerenje u banke, kao i sigurnost i stabilnost bankarskog sektora u FBiH.

Banke u Federaciji BiH za devet mjeseci 2009. godine ostvarile su dobit u iznosu od 22,5 miliona KM (u poređenju s istim periodom 2008. godine to je značajno smanjenje od 60% ili 34,4 miliona KM). Pozitivan finansijski rezultat od 58,4% miliona KM ostvarilo je 12 banaka, što je za 34,7% ili 30,9 miliona KM manje nego u istom periodu 2008. godine, a gubitak u poslovanju u iznosu od 35,8 miliona KM, iskazan je kod osam banaka.

Na kraju, može se zaključiti da su u 2009. godini zaustavljena negativna kretanja iz posljednjeg kvartala 2008. godine, osnovni pokazatelji likvidnosti, zahvaljujući najvećim dijelom smanjenoj kreditnoj aktivnosti, su poboljšani, a kapitaliziranost ukupnog sistema je zadovoljavajuća. S druge strane, zbog otežanog pristupa i dostupnosti novih izvora, pogoršanja stanja u realnom sektoru i pada ukupne ekonomske aktivnsti i makroekonomskih pokazatelja, u narednom periodu se očekuje stagnacija ili minimalan rast aktive banakarskog sektora, dalji pad kvaliteta kreditnog portfolija, porasta loših plasmana i posljedično kreditnih gubitaka, što će se negativno reflektirati na finansijski rezultat banaka.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ekonomski izvještaji"