Istočna Evropa i Središnja Azija nisu imune na previranja aktualne globalne financijske krize, a u većini zemalja u regiji će vjerojatno doći do usporavanja ekonomskog rasta, upozorili su danas dužnosnici Svjetske banke, navodi se u saopćenju.
“U ovoj krizi koja se brzo razvija i obuhvaća cijeli svijet zemlje Istočne Evrope i Središnje Azije osjećaju njene efekte kao i svi ostali“, rekao je Shigeo Katsu, podpredsjednik Svjetske banke za Evropu i Središnju Aziju tokom godišnjih sastanaka Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
„Strukturalne reforme u regiji do kojih je došlo zadnjih godina imale su za cilj uspostavu snažnih makroekonomskih politika koje su pomogle da se u određenoj mjeri odloži kriza. Ove zemlje su danas snažnije nego što su bile prije 10 godina ali ni jedna nije imuna na krizu.“
Katsu je dodao da će produženo usporavanje ekonomije Zapadne Evrope smanjiti potražnju za izvoznim robama iz zemalja Istočne Evrope i Središnje Azije, posebno onih koje imaju veliku trgovinsku razmjenu sa 15 prvobitnih članica Evropske unije. Takođe, nazadovanje u Zapadnoj Evropi, Rusiji, Kazahstanu i Ukrajini ostvarit će udar na ekonomije sa niskim nivoima prihoda jer će se smanjiti doznake iseljenika.
Pradeep Mitra, glavni ekonomist za Regiju Evrope i Središnje Azije Svjetske banke, rekao je da iako je došlo do oštrijih uslova na financijskim tržištima, prilagodbe su se do sada odvijale bez problema, osim u Estoniji i Latviji gdje je došlo do bržeg ali kontrolisanog pada.
“Inflacija raste u regionu, uslovljena porastom cijena hrane i pritiscima domaće potražnje ona je u Zajednici nezavisnih zemalja (CIS) dostigla dvocifrenu brojku“, upozorava Mitra. „U isto vrijeme rast domaćih kredita koji je bio izuzetno visok pokazuje trend smanjenja.“
„Poruka za zemlje Istočne Evrope i Središnje Azije jeste da kreatori politike trebaju biti spremni da u kratkom roku odgovore na brze promjene međunarodnog financijskog okruženja. U slučaju da dođe do nepravilne prilagodbe kao posljedica disfunkcionalnih financijskih tržišta, nadležni organi će morati osigurati podršku likvidnosti kako bi se riješio problem nedovoljnog kapitala, poremećene aktive na bilancama stanja (gdje je ovo relevantno) i problema financiranja sa kojima se susreću banke. U slučaju da problemi potječu od međunarodnih banaka i prekograničnog pozajmljivanja, suradnja između nadzornih organa zemlje porijekla i zemlje domaćina je od kritične važnosti.“
Prema navodima Mitre, percepcija rizika u zemljama Regije, mjerena financijskim tržištima, već je prije bila komparativno visoka, a na nekima je naglo povećana.
„Najveći kratkoročni rizik je da će udari na globalni financijski sistem stvoriti rizik prelijevanja za jedan broj zemalja koje bilježe visoki deficit tekućeg računa i značajno se oslanjaju na kredite banaka.“, rekao je Mitra. „Ovakvi rizici re-financiranja su posebno izraženi kod onih zemalja koje imaju visok omjer kratkoročnog duga prema rezervama.“
