Ukupni desezonirani promet industrije RS-a u avgustu veći za 6,6 odsto

05.10.2020. 10:35 / Izvor: SRNA
Ukupni desezonirani promet industrije RS-a u avgustu veći za 6,6 odsto

Kalendarski prilagođeni promet industrije u ovom periodu na domaćem tržištu imao je pad od 3,4 odsto, a na inotržištu rast od 9,5 odsto.

Ukupni desezonirani promet industrije Republike Srpske u avgustu u odnosu na juli veći je za 6,6 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Desezonirani promet industrije RS-a u avustu u odnosu na juli na domaćem tržištu imao je rast od 7,5 odsto, dok je na inostranom tržištu rast bio 5,8 odsto.

Najveći procentuali rast od 109,1 odsto desezoniranog prometa registrovan je u oblasti energije, dok je najveći procentuali pad od dva odsto bio kod trajnih proizvoda za široku potrošnju.

Ukupni kalendarski prilagođeni promet industrije RS-a u avgustu ove godine u odnosu na isti mjesec prošlegodine imao je rast od 3,5 odsto.

Kalendarski prilagođeni promet industrije u ovom periodu na domaćem tržištu imao je pad od 3,4 odsto, a na inotržištu rast od 9,5 odsto.

Ekonomista Stefan Markićević rekao je Srni da su podaci o prometu industrije ohrabrujući i za ovaj period se mogu smatrati i zadovoljavajućim, naročito indeksi kretanja desezoniranog prometa jer pokazuju kretanje u pozitivnom smjeru.

"Nakon proljeća i udara pandemije virusa korona na domaću privredu i privredne tokove, konstantno povećanje desezonirane proizvodnje u ljetnim mjesecima govori da je došlo do određenog stepena oporavka, prvenstveno zbog procesa oporavka u zapadnoevropskim zemaljama", naveo je Markićević.

On je dodao da to pokazuje i desezonirani promet proizvoda prema njihovoj ekonomskoj namjeni, energije prvenstveno, kao i to da je, sa druge strane, stanovništvo smanjilo potrošnju.

"Najveći pad prometa je kod trajnih proizvoda široke potrošnje, što govori da je pandemija virusa korona ili ekonomski oslabila pojedine kategorije stanovništva, one koji rade u sektorima na koje je ta pandemija imala najjači udar, ili se zbog psihološkog efekta ne upuštaju u kupovinu te grupe proizvoda, recimo ne usuđuju se mijenjatui auto, kupiti novi regal i tako slično", naveo je Markićević.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital