Popis poljoprivrede u BiH nije proveden više od 60 godina, planiran tek 2026.

Bosna i Hercegovina još uvijek nema savremeni popis poljoprivrede, iako je riječ o statističkom istraživanju koje predstavlja osnovu za planiranje agrarne politike i raspodjelu sredstava u ovom sektoru. Prema podacima koje je u podcastu "Bez rukavica" iznio direktor Republičkog zavoda za statistiku Darko Milunović, posljednje takvo istraživanje provedeno je još u vrijeme bivše Jugoslavije.

Milunović je naglasio da je od tada prošlo više od šest decenija, što ovu oblast čini jednim od najduže zapostavljenih statističkih segmenata u regionu.

"Posljednji popis je onaj Jugoslavija, stara, imala 1960, ako se ne varam, a evo sad 65-66 godina. To je skoro pa životni vijek jednog čovjeka", rekao je Milunović.

Iako se o popisu poljoprivrede govori godinama, njegovo provođenje se više puta odgađalo. U početku je bio planiran za 2024. godinu, zatim za 2025., dok se sada pripreme usmjeravaju prema 2026. godini.

Prema riječima direktora Republičkog zavoda za statistiku, trenutno postoji visok nivo saradnje između tri statističke institucije u Bosni i Hercegovini. Organizuju se radionice, radi se na metodologiji i usaglašavanju upitnika, dok se paralelno priprema i pravni okvir koji će omogućiti realizaciju ovog istraživanja.

"Postoje onako prilično visok stepen saglasnosti između tri statističke institucije, dešavaju se razne radionice, finalizuje se upitnik oko svih metodoloških stvari", naveo je Milunović.

On dodaje da projekt ima i podršku Europske unije, posebno kada je riječ o metodologiji i razmjeni podataka.

Zbog poitičke situacije BiH jedina u regionu bez popisa u posljednjih 20 godina

Za razliku od većine država, gdje su statistički popisi tehničko i stručno pitanje, u Bosni i Hercegovini oni često dobijaju političku dimenziju.

Milunović ističe da upravo to predstavlja jedan od razloga dugogodišnjeg odgađanja popisa poljoprivrede.

"U svakoj državi je popis stanovništva, popis poljoprivrede statističko pitanje, a samo je u BiH to političko pitanje", rekao je on.

Zbog različitih političkih stavova i sporog usaglašavanja između institucija, proces pripreme može trajati znatno duže nego u drugim državama regiona.

Milunović je upozorio da je Bosna i Hercegovina izuzetak u regionu kada je riječ o savremenim statističkim podacima o poljoprivredi.

"Jedina smo zemlja u cijeloj regiji koja nije imala zadnjih 20 godina popisa, nažalost mi nismo imali 66 godina", naglasio je.

Ovakav nedostatak podataka otežava planiranje i provođenje agrarnih politika, ali i donošenje odluka o raspodjeli subvencija, investicija i razvojnih programa.

Zašto je popis poljoprivrede važan

Prema riječima sagovornika, osnovna svrha popisa poljoprivrede je prikupljanje preciznih informacija o strukturi poljoprivrednih gazdinstava, proizvodnji, zemljištu i stočarstvu.

Takvi podaci omogućavaju institucijama da kreiraju efikasnije mjere i da sredstva usmjeravaju u sektore u kojima su najpotrebnija.

"Zašto je važan popis poljoprivrede? Pa zbog svih agrarnih politika da se tačno zna koja mjera je najbolja, kako pravilno da se donose odluke, usmjeravaju sredstva", rekao je Milunović.

On je podsjetio da poljoprivreda ima značajan udio u bruto domaćem proizvodu, zbog čega su pouzdani statistički podaci ključni za razvoj ovog sektora.