Koliko vrijedi plata u RS: Cijene rastu daleko više od primanja

Podaci o potrošačkoj korpi i životnom standardu u Republici Srpskoj, koje je u podcastu "Bez rukavica" iznio direktor Republičkog zavoda za statistiku Darko Milunović, ukazuju na niz otvorenih pitanja - od metodologije izračuna do stvarne kupovne moći građana.

Milunović je naglasio da Zavod za statistiku ne izrađuje potrošačku korpu, već da taj pokazatelj formira Savez sindikata, pri čemu metodologija izračuna nije javno dostupna.

Upravo zbog toga, kako je naveo, teško je dati preciznu ocjenu njene realnosti, iako se u javnosti najčešće spominju iznosi između 2.600 i 2.800 KM za četveročlanu porodicu.

Istovremeno, ukazano je na nesklad između takvog pristupa i stvarne demografske slike. Prema statističkim podacima, prosječno domaćinstvo u Republici Srpskoj broji manje od tri člana, zbog čega bi, uz primjenu iste metodologije, realna potrošačka korpa iznosila približno 2.100 do 2.200 KM.

"Što znači da je realna potrošačka korpa u Republici Srpskoj na tri člana domaćinstva negdje oko 2100-2200 maraka", precizirao je.

Struktura potrošnje: gdje zapravo odlazi novac građana

Govoreći o inflaciji, naveo je da ona iznosi oko 3,7 posto na godišnjem nivou, ali je istakao da taj podatak ne odražava u potpunosti svakodnevno iskustvo građana.

Ključni razlog vidi u strukturi potrošnje: "Struktura te potrošačke korpe i struktura potrošnje naših prosječnog domaćinstva pokazuje da se dvije trećine prihoda troši na hranu, bezalkoholna pića, stanarinu, električnu energiju, vodu i prijevoz."

Upravo zbog toga, kako je naglasio, rast cijena osnovnih životnih namirnica ima presudan utjecaj na osjećaj poskupljenja.

"Ako dvije trećine se troši na to, a trećina na sve ostalo, onda poskupljenje tih segmenata koje su najčešće u kupovini se najviše vidi i osjeti", rekao je Milunović.

Upravo su u tim segmentima zabilježena najizraženija poskupljenja, pa i relativno niska ukupna inflacija ne znači da je pritisak na kućne budžete mali. U jednom periodu čak tri četvrtine ukupnog rasta cijena odnosilo se upravo na hranu i pića.

Zašto inflacija djeluje niska, a život sve skuplji

Milunović je podsjetio i da su globalni poremećaji od 2020. godine; pandemija, inflatorni šokovi i poremećaji na tržištima, značajno uticali na rast cijena, čime je dio povećanja plata neutralisan. Dodatno, cijene se nakon rasta sporo vraćaju na niži nivo, što dugoročno smanjuje kupovnu moć stanovništva.

Osvrnuo se i na poređenje sa razvijenim ekonomijama, naglašavajući razliku u strukturi troškova.

"Švicarska... kod njih dio hrane i bezalkoholnih pića nije četvrtina kao što je kod nas", ukazujući na to da u razvijenim društvima osnovni troškovi čine manji dio ukupne potrošnje.

Posmatrajući period od 2019. do danas, Milunović je istakao da se odnos između plata i sindikalne potrošačke korpe donekle popravio - udio prosječne plate porastao je sa manje od 50 posto na oko 56 posto. Ipak, to poboljšanje nije bilo dovoljno da u potpunosti ublaži rast troškova života.

Iz iznesenih podataka proizlazi da ključni problem ostaje nedostatak transparentne metodologije za izračun potrošačke korpe, dok razlika između zvaničnih statističkih pokazatelja i svakodnevnog iskustva građana proizlazi iz činjenice da osnovne životne namirnice poskupljuju brže od ukupnog prosjeka.