Pandemija uvećala broj kupoprodajnih ugovora u RS

Prema podacima iz registra cijena nepokretnosti u toku prošle godine, registrovano je preko 11.000 ugovora na području Republike Srpske, potvrđeno je "Nezavisnim" iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

Prema njihovim riječima, u istom periodu prošle godine ukupna ostvarena vrijednost kupoprodajnih ugovora nekretnina koji su sklopljeni i upisani u njihove katastarske evidencije iznosi oko 680 miliona KM.

"Najviše ugovora zaključeno je u toku decembra prošle godine", rekli su iz RUGIPP.

U registru cijena nepokretnosti Republike Srpske tokom 2020. godine registrovan je ukupno 9.341 ugovor.

"Tokom 2020. godine ukupna ostvarena vrijednost kupoprodajnih ugovora koji su sklopljeni i upisani u katastarskim evidencijama iznosi oko 420 miliona KM", kazali su u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

Komentarišući ove podatke, Marko Ðogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je da 2020. godina nije dobra da se uzima kao bazna godina za poređenja zbog neizvjesnosti. 

"Zbog pandemije virusa korona imali smo velike oscilacije što se tiče ekonomskih aktivnosti, a vidjeli smo da je krajem 2021. godine počela i inflacija koja je ranije najavljivana, tako da smatram da su pandemija i neizvjesnost osnovni razlozi povećanja ostvarene cijene kupoprodajnih ugovora, ali i sklopljenih ugovora tokom 2021. godine u odnosu na 2020. godinu", kazao je Đogo.

Ekonomista Aleksandar Ljuboja istakao je da je u 2020. godini mnogo uticaja na poslovnu funkciju, kao i način života u Republici Srpskoj imala pandemija virusa korona.

"Usljed toga došlo je i do zaustavljanja investiciono-privrednih aktivnosti i nesigurnosti te smo došli do toga da imamo jednu veliku razliku u broju ugovora i po volumenu ostvarenih transakcija kada su u pitanju nekretnine", rekao je Ljuboja.

Kako je pojasnio Ljuboja, u 2021. godini ova aktivnost se budi, ali je to i zasluga cijena građevinskog materijala koje su dosta skočile usljed uticaja linije snabdijevanja i monopolističkog ponašanja velikih korporacija.

"Došlo je do povećanja cijena energenata, sirovina i poluproizvoda koji se koriste u građevini, te samim tim dolazi i do povećanja cijena gotovih proizvoda kao što su stambene jedinice. Ovo je izazvalo i aktivirani inflacijski udar koji je na neki način obezvrijedio novac. Kroz kupovinu nekretnina dobar dio ljudi želio je da smanji uticaj inflacije, tako da je logično da se povećao broj ugovora, ali i ostvarene cijene kupoprodajnih ugovora", zaključio je Ljuboja.