Građani RS bankama dužni skoro tri milijarde KM

Inflacija i poskupljenje skoro svih proizvoda doveli su do toga da su stanovnici Republike Srpske povećali svoju zaduženost prema bankama ove godine u odnosu na kraj prošle.

Podaci Agencije za bankarstvo RS pokazuju da su stanovnici Republike Srpske na osnovu kredita koje su podigli u bankama zaduženi oko 2,9 milijardi KM u drugom kvartalu ove godine.

U ovim podacima se vidi da je povećana zaduženost građana za više od 100 miliona KM u odnosu na kraj prošle godine.

U izvještaju Agencije za bankarstvo RS se navodi i da je u drugom kvartalu ove godine smanjena štednja stanovnika Republike Srpske.

Naime, krajem prošle godine ukupna štednja građana Republike Srpske iznosila je 2,5 milijardi KM, dok je u drugom kvartalu ove godine smanjena za više od 200 miliona KM i iznosi 2,3 milijarde KM.

"Oročena štednja u drugom kvartalu ove godine iznosila je 1,6 milijardi, a krajem prošle godine 1,8 milijardi KM. I štednja po viđenju je manja i iznosi 659,2 miliona KM, za razliku od kraja prošle godine, kada je bila 743,9 miliona KM", stoji u izvještaju Agencije za bankarstvo RS.

Prema ovim podacima, građani na tekućim računima imaju i manje novca u odnosu na kraj prošle godine.

"U drugom kvartalu ove godine na tekućim računima su bile 1,42 milijarde KM, a krajem prošle godine 1,46 milijardi KM. Ukupno depoziti iznose 3,7 milijardi KM i manji su za više od 300 miliona KM u odnosu na kraj prošle godine", ističe se u izvještaju.

Marko Ðogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je za "Nezavisne novine" da je inflacija osnovni razlog povećanja zaduženosti građana u RS.

"Ljudi koji su imali neku štednju zbog inflacije su morali da povuku dio novca kako bi održali životni standard, a bogatiji povlače novac s računa jer su svjesni da imaju negativnu kamatnu stopu. Naime, kamatna stopa na depozite je značajno niža, tako da štednja nema funkciju da poveća buduću potrošnju. Danas štednja smanjuje potrošnju, tako da je alternativa štednji kupovina nekretnina, jer nemamo razvijeno tržište hartija od vrijednosti, iako imamo Banjalučku berzu i dobro je što je imamo. Ipak, ona po dubini, širini, likvidnosti, ponudi i obimu trgovine nije takvo tržište da bi obični ljudi povlačeći manje sume novca, ali i bogatiji, našli adekvatno mjesto za investiranje", objašnjava profesor Đogo.

On ističe da ljudi sada zbog kupovine nekretnina moraju da uzimaju veće kredite, jer su nekretnine poskupjele zbog inflacije.

"Ovo je logična posljedica, pad depozita i rast kredita su uticaj inflacije koja je počela prošle godine", naveo je Đogo.

Ekonomista Aleksandar Ljuboja takođe smatra da je inflacija najviše zaslužna za ovakve parametre i povećanje zaduženosti građana.

"Ovo je posljedica povećane potrošnje. Imali smo jedan vakuum u koroni, kada smo se odricali od potrošnje na sve moguće načine, pogotovo kada su u pitanju trajna potrošna sredstva, na primjer sanacija stana, kuće, nabavka automobila i tako dalje. Ljudi zbog pandemije to nisu mogli da rade i to je odgođeno za neko drugo vrijeme. Smirivanjem korone počeo je potrošački talas i potreba u obliku kredita počela je poskupljenjem svih mogućih roba i otvaranja potrošnje. Ovo je logičan slijed događaja zbog svega onoga što nam se dešavalo u protekle dvije i po godine", istakao je Ljuboja.