RS proizvodi sve manje hrane

Republika Srpska proizvodi sve manje hrane uprkos velikim poljoprivrednim potencijalima kojima raspolaže.

Pogubne posljedice odustajanja poljoprivrednika od proizvodnje, koja je za njih potpuno neisplativa, otkriva i zvanična statistika prema kojoj Srpska ima konstantan pad proizvodnje žitarica, mesa, voća i povrća.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, površine pod žitima smanjene su za 2,1 odsto u odnosu na proljećnu sjetvu lani. Statistika otkriva da je u drugom tromjesečju ove godine broj zaklanih goveda smanjen za 13 odsto, a svinja za 4,1 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Kada je u pitanju živina podbačaj iznosi 6,1 odsto. Prema podacima Zavoda za statistiku, opala je i neto težina zaklanih goveda, svinja i živine.

Situacija je još dramatičnija kada je u pitanju voće i povrće, jer se na smanjenu proizvodnju nadovezala i suša koja je ljetos poharala usjeve. Ratari ističu da se na zelenim pijacama već osjeti nedostatak pojedinih proizvoda.

Negativne trendove oslikava i vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na pijacama, koja je u julu ove godine iznosila 1,8 miliona maraka, što je manje za skoro 100.000 maraka u odnosu na isti mjesec lani.

Jedina svijetla tačka je proizvodnja mlijeka kojeg je u julu ove godine prikupljeno 21,7 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Ekonomisti, poljoprivrednici i potrošači upozoravaju da posljedice smanjenja proizvodnje hrane brzo dolaze na naplatu u vidu poskupljenja prehrambenih proizvoda, koje smo prinuđeni da sve više uvozimo.

"Domaćih proizvoda na rafama pijaca, prodavnica i tržnih centara je sve manje. Tu situaciju iskoristiće trgovci, koji će nastojati da što više zarade, jer prilikom uvoza imaju mogućnost još slobodnijeg formiranja cijena", kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Ostoja Nikolić.

Istakao je da su zbog manjeg roda već znatno poskupjeli pšenica, voće i povrće, te da se uskoro mogu očekivati poskupljenja i ostalih namirnica.

"Nikada manje voća i povrća nije bilo na tezgama, jer je ove godine suša uništila sve. I ono što se prodaje je sumnjivog kvaliteta. Zbog suše i drugih nepogoda iz godine u godinu se smanjuju površine pod poljoprivrednim kulturama", kaže Nikolić.

Sekretar Udruženja poljoprivrede, vodoprivrede, ribarstva, prehrambene i duvanske industrije u Privrednoj komori RS Slavko Stevanović rekao je da su elementarne nepogode znatno uticale na smanjenje proizvodnje hrane u Srpskoj, ali da se ne može zanemariti ni da sve više poljoprivrednika odustaje od proizvodnje.

"Imali smo tešku zimu, velike suše i grad. To je znatno uticalo na smanjenje proizvodnje hrane", rekao je Stevanović.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS Vladimir Usorac rekao je da je ove godine smanjena proizvodnja hrane u Srpskoj i da dijelimo svjetski trend iako imamo potencijal da proizvodimo mnogo više.

"Zbog smanjenja proizvodnje kao direktne posljedice imaćemo poskupljenja i prekomjeran uvoz proizvoda sumnjivog kvaliteta. Ovo sebi nismo smjeli da dozvolimo", istakao je Usorac.

Potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić rekao je da Srpska ima dovoljno zemljišta i drugih potencijala za proizvodnju dovoljnih količina hrane, ali da nije uređen ambijent za njihovo iskorišćavanje.

"Za iskorišćenost zemljišta potrebno je stvoriti i druge preduslove, kao što su navodnjavanje i zaštita domaće proizvodnje. Osim toga, neophodno je poboljšati i proizvodnju u plastenicima kako bismo smanjili uticaj vremena", rekao je Vidić.

On je naglasio da bi agrar, ukoliko bi bili riješeni ključni problemi, mogao biti i jedna od uzdanica RS za privlačenje stranih investicija.

"Mnogi investitori su najavili dolazak u RS i ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju. Potrebno im je obezbijediti uslove za to i na taj način spasiti proizvodnju hrane u Srpskoj, jer sa površinama poljoprivrednog zemljišta kojima raspolaže, RS može obezbijediti dovoljnu količinu hrane za sve stanovnike", kazao je Vidić.

Cijene

Stevanović je naglasio da se još ne zna šta bi od hrane moglo da poskupi zbog smanjenja proizvodnje.

"Neke cijene su tržišne i prate tržišna kretanja, dok su druge berzanske, tako da nije lako donijeti procjenu", rekao je Stevanović.