Plate rastu, ali gube trku sa inflacijom

Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u junu 2023. iznosila je 1.284 marke, pola potrošačke korpe, i u odnosu na isti mjesec prethodne godine veća je za 4,5 odsto, što nikako nije dovoljno da bi se koliko-toliko pokrio stalni rast cijena, pogotovo ne onih osnovnih životnih namirnica.

Ukazuju na ovo posljednji statistički podaci objavljeni od strane Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske (RZS), ukoliko se uporedi i analizira rast plata i cijena proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju. Prema podacima RZS, posmatrano po sektorima, u junu 2023. godine najvišu prosječnu platu imali su zaposleni u sektoru informacije i komunikacije i iznosila je 1.683 marke, a najniža u građevinarstvu - 950 maraka. Kako je navedeno, u odnosu na jun 2022. godine, sva područja zabilježila su nominalni rast plate, od čega najviše u sektorima umjetnost, zabava i rekreacija - 23,6 odsto, pružanje smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo - 16,5 i poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 14 odsto.

U isto vrijeme, cijene proizvoda i usluga, mjereno indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku su više za 6,2 odsto. Najveći godišnji rast zabilježen je u odjeljku - stanovanje 18 odsto i električna energija i drugi energenti, čak 27 odsto. Hrana i bezalkoholna pića skuplji su za 11,1 odsto u odnosu na jun 2022. godine, a najznačajniji rast zabilježen je kod povrća - 27,6 odsto. Riba je skuplja za 21,6, a sredstva za higijenu 15,2 odsto.

Rast cijena, jednocifren, prema podacima RZS zabilježen je i u ostalim odjeljcima - rekreacija i kultura, zdravstvo, komunikacije i obrazovanje. Pozitivan godišnji trend, pad cijena, evidentiran je samo kod goriva i maziva za putničke automobile i u odjeljku - odjeća i obuća (3,1 odsto) što je, kako je pojašnjeno, rezultat sezonskih sniženja konfekcije i obuće.

Sindikalna potrošačka korpa trenutno iznosi oko 2.500 maraka, što u prevodu znači da jedna prosječna porodica, u kojoj je samo jedno zaposleno, sa prosječnom platom može sebi priuštiti samo polovinu ove korpe.

Da plate vjerovatno ni ubuduće neće moći pratiti rast cijena ukazuju i najnoviji podaci, odnosno analize, da bi cijene nafte, u tom začaranom uzročno-posljedičnom lancu, i pored najavljenog novog podizanja kamatnih stopa od strane FED-a i Evropske centralne banke, mogle sa sadašnjih 80 dolara po jednom barelu da porastu na 86 do kraja ove godine, pošto će, kako ukazuju eksperti, rekordno visoka potražnja za naftom i smanjena ponuda dovesti do velikog tržišnog deficita.

Očekuju se prilično značajni deficiti od skoro dva miliona barela dnevno u trećem tromjesečju, pošto potražnja dostiže najviši nivo u istoriji. Prema riječima ovih eksperata, smanjenje proizvodnje i izvoza iz zemalja OPEK plus i usporavanje rasta proizvodnje nafte u SAD, igraće značajnu negativnu ulogu u trećem kvartalu ove godine, što će se onda, naravno, odraziti i vjerovatno na novi rast cijena osnovnih životnih namirnica kako u svijetu tako i kod nas. 

Borba

U Sloveniji je početkom ovog mjeseca stupila na snagu uredba o obaveznom i redovnom slanju podataka o cijenama poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Na taj način Slovenija će u narednih šest mjeseci pratiti cijene usjeva i proizvoda u lancu ishrane. Kako je tada saopšteno, na ovaj način se želio ograničiti rast cijena hrane te otkriti ko u ovom lancu ima neopravdane profite i lihvarske marže. Prema ovoj uredbi, nadležno tijelo prikupljaće i analiziraće cijene, količine i porijeklo u sektorima žitarica, mesa, mlijeka, jaja, voća i povrća.