Dolar pao na najniži nivo u više od tri godine

Vrijednost američkog dolara na svjetskim valutnim tržištima prošle sedmice spustila se na najniži nivo u više od tri godine, pri čemu je euro nastavio jačati drugi uzastopni put. Indeks dolara, koji mjeri vrijednost te valute u odnosu na šest najznačajnijih svjetskih valuta, pao je za 0,3 posto, dosegnuvši 96,95 bodova, što je blizu najniže zabilježene razine još od marta 2022. godine.

Euro je tokom sedmice ojačao za 0,5 posto, popevši se na 1,1780 dolara, što je najviši nivo od septembra 2021. godine. Istovremeno, dolar je blago oslabio i prema japanskom jenu, za 0,1 posto, pa se njegov kurs spustio na 144,50 jena.

Iako su na snagu dolara uticale brojne okolnosti, djelimičnu podršku američkoj valuti pružili su najnoviji podaci s tržišta rada: u junu je otvoreno 147.000 novih radnih mjesta, što je značajno iznad očekivanja, dok je stopa nezaposlenosti pala na 4,1 posto. Takvi pokazatelji ukazuju na stabilan ekonomski rast i zdravo tržište rada, što ide u prilog stavu predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella da još uvijek nije vrijeme za smanjenje kamatnih stopa. Powell je, naime, upozorio da bi inflacija mogla dodatno porasti usljed najavljenog povećanja carina.

S druge strane, predsjednik SAD-a Donald Trump nastavlja s kritikama na račun Powella i centralne banke, zagovarajući znatno nižu referentnu kamatnu stopu – oko 1 posto, nasuprot sadašnjem nivou iznad 4 posto. Takve izjave potiču sumnje u nezavisnost Federalnih rezervi, dodatno slabeći povjerenje ulagača u dolar.

Situaciju dodatno komplikuju i političke odluke u Kongresu. Krajem prošle sedmice, republikanci u Zastupničkom domu podržali su zakon o smanjenju poreza i povećanju javne potrošnje, koji Trump opisuje kao "veliki i lijep zakon". Prema procjenama nezavisnog Kongresnog ureda za budžet, taj će potez povećati američki javni dug za čak 3.400 milijardi dolara u narednim godinama.

Tržišta također potresa neizvjesnost oko trgovinskih pregovora. Rok za postizanje novih trgovinskih dogovora ističe 9. jula, nakon čega administracija najavljuje dodatne carine ukoliko ne bude konkretnih pomaka. Do sada su konkretni dogovori postignuti samo s Vijetnamom, dok s Kinom i Velikom Britanijom postoje samo preliminarni sporazumi. Iako su ranije postojala očekivanja da će se brzo postići sporazumi i s Japanom i Južnom Korejom, čini se da pregovori napreduju sporije od predviđenog.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da EU pokušava usaglasiti samo okvirni trgovinski dogovor sa SAD-om do 9. jula, uz napomenu da se paralelno priprema i za mogućnost da dogovor ne bude postignut.

Zbog ovako promjenjive i nepredvidive trgovinske politike Bijele kuće, dolar se suočava s kontinuiranim pritiskom. Od 2. aprila, kada je najavljena politika recipročnih carina, vrijednost dolara prema glavnim svjetskim valutama pala je za više od 6 posto.