Privreda EU i eurozone usporila: Rast samo 0,1%

Privreda eurozone i Evropske unije je u drugom kvartalu imala najosjetnije usporavanje od kraja 2023. godine i rast od svega 0,1 posto, pokazuju podaci Eurostata, pišu "Nezavisne novine".

Kako se navodi u ovim podacima, u periodu april - jun bruto domaći proizvod (BDP) je porastao svega 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je početkom godine rast iznosio 0,6 posto.

"Na nivou cijene Unije zabilježen je rast od 0,2 posto, nakon 0,5 posto u prva tri mjeseca 2025. godine. Riječ je o najosjetnijem usporavanju još od kraja 2023, kada je privreda u oba područja faktički stagnirala", piše u saopštenju Eurostata.

Kada su u pitanju države, najbrži rast u drugom kvartalu ostvarila je Rumunija skokom privrede od 1,2 posto u odnosu na prvo tromjesečje.

Slijede Poljska sa rastom od 0,8 posto, a zatim Španija, Bugarska i Slovenija sa rastom od 0,7 posto.

Sa druge strane, simboličan rast od 0,1 posto u drugom kvartalu su imale Nizozemska, Austrija, Slovačka i Švedska, dok Finska nije imala rast, odnosno mirovala je.

Najveći pad privredne aktivnosti imala je Irska sa minusom od jedan posto, dok su Njemačka i Italija imale minus od 0,1 posto.

Inače, na godišnjem nivou BDP evrozone uvećan je za 1,4 posto, što je za malo slabije od rasta u prethodnom kvartalu kada je iznosio 1,5 posto.

Tu i dalje prednjači Irska, koja je u drugom kvartalu imala rast od čak 16,2%, a iza nje se izdvajaju Kipar sa rastom od 3,3% i Bugarska od 3,1%.

Ipak, u najvećim ekonomijama EU rast je bio slab, te su Njemačka i Italija na godišnjem nivou ostvarile rast od svega 0,4 posto.

Postavlja se pitanje kako će se novo usporavanje rasta ekonomije odraziti na Bosnu i Hercegovinu?

Podsjećamo da BiH sa EU ima skoro 70 odsto spoljnotrgovinske saradnje te da su raniji problemi, posebno sa manjom tražnjom iz EU, značajno uticali i na privredu Bosne i Hercegovine.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević rekao je za "Nezavisne novine" da podaci za drugi kvartal pokazuju usporavanje rasta sa rizikom od potencijalne stagnacije, iako su projekcije na godišnjem nivou i dalje blizu ostvarenih rezultata iz prošle godine.

"Ono što za nas može biti upozoravajuće jeste podatak da su Njemačka i Italija kao naši najvažniji trgovinski partneri u drugom kvartalu imali najslabiji rast unutar EU. Ipak, treba imati u vidu da je drugi kvartal tekuće godine bio obilježen neizvjesnošću u vezi sa trgovinskim sporazumom sa SAD. Nakon što je sporazum postignut, nastavak ove godine bi mogao biti uspješniji za EU, sa stanovišta ostvarenog rasta. Naša ekonomija će dijeliti sudbinu tih makroekonomskih tendencija koje će se direktno efektuirati na naš rast kroz kanal izvoza i doznaka iz dijaspore. Prvi će uticati na obim proizvodnje, a drugi na nivo ostvarene potrošnje", objašnjava Mlinarević.