Svjetska banka: Ključ rasta Zapadnog Balkana je u novim i kvalitetnim radnim mjestima

U najnovijem izvještaju Svjetske banke ističe se da će ekonomije zapadnog Balkana zabilježiti umjereno ubrzanje rasta tokom 2026. godine, dok se za 2027. predviđa izraženiji oporavak zahvaljujući jačem izvozu i investicijama, uz smanjenje globalne neizvjesnosti. Kako bi region nastavio približavanje ekonomskom nivou Evropske unije, neophodno je fokusirati se na otvaranje i razvoj kvalitetnih radnih mjesta.

Prema Redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan, ukupni rast šest zemalja regiona – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije – u 2025. godini iznosit će tri posto, što je blago ispod ranijih projekcija. Očekuje se da će rast porasti na 3,1 posto u 2026, a zatim na 3,6 posto u 2027. godini.

Svjetska banka navodi da je tokom 2025. došlo do usporavanja privredne aktivnosti, jer je inflacija umanjila potrošnju, a neizvjesnost ograničila trgovinu i investicije, uprkos rastu plata i kredita. Fiskalna politika ostala je umjerena, s deficitom ispod tri posto i nastavkom smanjenja javnog duga.

"Zapadni Balkan ostvaruje napredak i smanjuje razliku u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije Evropske unije, ali ekonomski rast je i dalje nedovoljan da ispuni očekivanja građana. Kako bi se regionu pomoglo da postane moderna ekonomija, važno je razmotriti promjene strategije zapošljavanja kao što su podsticanje većeg učešća na tržištu rada, unapređenje vještina građana i jačanje firmi kroz digitalna poboljšanja" - kaže Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.

Izvještaj ukazuje na paradoks tržišta rada – dok pojedine privredne grane trpe hroničan nedostatak radne snage, stope nezaposlenosti i dalje su visoke, iznad 10 posto, a učešće radno aktivnog stanovništva iznosi manje od 55 posto. Posebno su pogođene žene, mladi i starije osobe.

Demografski trendovi dodatno pogoršavaju stanje: broj radno sposobnih već je značajno smanjen, a do 2050. mogao bi pasti za još 20 posto. Ukoliko se nastave postojeći trendovi, region bi u narednih pet godina mogao ostati bez više od 190.000 radnika.

Za održiv ekonomski rast, navodi se u izvještaju, potrebno je ulagati u osnovnu infrastrukturu, obrazovanje i zdravstveni sistem, te povećati učešće žena na tržištu rada. Ulaganja u transportnu, energetsku i ekološku infrastrukturu doprinijet će boljem povezivanju privrede i stanovništva te rastu produktivnosti.

Dalji napredak zahtijeva i efikasniju javnu upravu, stabilan regulatorni okvir i jačanje konkurencije, posebno u sektorima energetike i transporta. Reforme državnih preduzeća, pojednostavljivanje propisa i podrška inovativnim startapima ključni su koraci ka modernijem poslovnom okruženju.

Na kraju, Svjetska banka naglašava da bi aktiviranje privatnog kapitala – kroz investicije, garancije i osiguranje – trebalo da podrži ekonomiju regiona i potakne digitalne i zelene transformacije, saopćeno je iz Ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini.