
Foto: Freepik
03.12.2025 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: Agromedia.rs
Cijene stočnog ječma u Evropi rastu zbog jake potražnje, dok u Srbiji tržište ostaje mirno, što donosi povoljniju nabavku stočne hrane.
Cijene stočnog ječma širom Evrope posljednjih sedmica dostižu nivoe neuobičajeno bliske cijenama pšenice, a u pojedinim regijama čak ih i premašuju.
Trgovci navode da je razlog snažna izvozna potražnja i ograničena dostupnost ječma u određenim dijelovima EU, prenosi Agromedia.rs.
Iako je ovogodišnja žetva veća, ponuda ječma u Evropi opada zbog brzog izvoza iz Francuske prema Kini, slabije prodaje u drugim državama i prelaska Turske iz izvoznika u uvoznika nakon loše žetve. Na tržištu zapadne Evrope i Baltika ječam se nudi po cijenama od 221 do 226 dolara po toni, što je praktično izjednačeno s cijenama pšenice.
Francuska je već izvezla polovinu planiranih količina za sezonu 2025/26, uključujući oko 900.000 tona prema Kini, dok isporuke za Saudijsku Arabiju i dalje traju.
Slabljenje ponude podiže izvoznu premiju iznad pšenice, dok se u Njemačkoj i Crnom moru osjeća zategnutost u snabdijevanju zbog oprezne prodaje farmera. Ipak, apsolutni nivo cijena i dalje je niži nego prethodne godine zahvaljujući obilnoj globalnoj ponudi žitarica. Dolazak velikih količina iz Argentine i Australije mogao bi da ohladi tržište nakon praznika.
U Srbiji, situacija na tržištu stočnog ječma je znatno mirnija. Na Produktnoj berzi u Novom Sadu cijena ječma iznosi oko 21,80–22,00 din/kg bez PDV-a, uz veću ponudu nego potražnju, što stvara pritisak na dalji pad cijena.
Kupaca gotovo da nema, a u pojedinim trenucima potražnja je potpuno izostala. Čak ni spuštanje cijena nije uspjelo da pokrene veću trgovinu.
Za stočare to znači povoljniju nabavku stočne hrane i stabilnije troškove ishrane životinja. Ipak, eventualni nastavak rasta cijena u Evropi mogao bi utjecati i na regionalno tržište ukoliko potražnja dodatno poraste.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.