Inflacija u BiH daleko iznad EU prosjeka: Građani plaćaju cijenu manjka u budžetu

Inflacija u Bosni i Hercegovini značajno premašuje prosjek Europske unije, potvrđuju zvanični statistički podaci domaćih i europskih institucija.

Prema podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije u eurozoni tokom novembra iznosila je 2,1 posto i zadržala se na istom nivou kao i u oktobru. Na nivou cijele Europske unije inflacija je u istom mjesecu iznosila 2,4 posto, što predstavlja blago smanjenje u odnosu na 2,5 posto zabilježenih mjesec ranije.

"Godinu dana ranije stopa je bila 2,2%. Godišnja inflacija u Europskoj uniji iznosila je 2,4% u novembru 2025. godine, što je pad u odnosu na 2,5% u oktobru. Godinu dana ranije, stopa je bila 2,5%", naveli su iz Eurostata.

Iz europske statistike vidljivo je i da su najniže godišnje stope inflacije evidentirane na Kipru, gdje je iznosila svega 0,1 posto, zatim u Francuskoj sa 0,8 posto te u Italiji sa 1,1 posto.

"Najviše godišnje stope zabilježene su u Rumuniji (8,6%), Estoniji (4,7%) i Hrvatskoj (4,3%). U poređenju sa oktobrom 2025. godine, godišnja inflacija je pala u dvanaest država članica, ostala stabilna u pet, a porasla u deset. U novembru 2025. godine, najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u eurozoni dale su usluge (+1,58 procentnih poena), zatim hrana, alkohol i duhan (+0,46), industrijska roba bez energije (+0,14) i energija (-0,04)."

Za razliku od europskih kretanja, podaci Agencije za statistiku BiH ukazuju na znatno veći rast cijena. Prema posljednjim dostupnim informacijama, cijene u oktobru ove godine bile su u prosjeku više za 4,3 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

"Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 6,9%, alkoholna pića i duhan za 3,8%, stanovanje i režijski izdaci za 5,2%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,8%, zdravstvo za 5,5%, komunikacije za 1,7%, rekreacija i kultura za 4,7%, obrazovanje za 3,3%, restorani i hoteli za 7,8% te ostala dobra i usluge za 2,5%", istakli su iz Agencije za statistiku BiH i dodali da je prosječni pad cijena zabilježen samo u odjeljku odjeća i obuća za 8,2 odsto.

S obzirom na snažnu povezanost Bosne i Hercegovine s tržištem Europske unije, gdje spoljnotrgovinska razmjena s EU čini oko 70 posto ukupne razmjene BiH, nameće se pitanje zbog čega je inflacija u zemlji znatno viša od europskog prosjeka.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da se razlozi nalaze kako u uvoznoj inflaciji, tako i u unutrašnjim slabostima domaće ekonomije, uključujući nisku produktivnost.

"Trenutno su, po meni, ključni faktor rasta cijena u BiH u odnosu na zemlje okruženja interni faktori, odnosno porast troškova proizvodnje, prije svega troškovi električne energije, komunalija, te troškovi zbog podizanja cijene rada. Ovo su dva ključna faktora interne prirode. Naravno, na to se sad nadovezuje neefikasnost domaćih javnih preduzeća, gubici i deficiti u budžetu, koji se prelivaju na rast cijena. Jedini način, ako je produktivnost niska, jeste povećanje poreza i doprinosa zbog deficita u budžetu", istakao je Stanić za "Nezavisne novine".

Sličan stav iznosi i ekonomski analitičar Igor Gavran, koji upozorava da su razlike još izraženije kada se posmatraju cijene osnovnih životnih namirnica, posebno hrane, čiji rast najviše pogađa građane.

"Realnost je da se u pogledu kupovne moći još više udaljavamo od EU, iako ni tamo stanje nije dobro, a da 'uspješno' zaobilazimo pozitivne uticaje. Ključna je razlika što su vlasti u većini država EU poduzimale i poduzimaju mjere za suzbijanje inflacije - negdje su to direktna ograničenja maksimalnih cijena, negdje se to radi preko kontrole marži, a negdje smanjenjem troškova poslovanja, negdje konkurencijom iz robnih rezervi, dok u BiH takvih mjera nema, nego se, naprotiv, poduzimaju mjere koje dodatno povećavaju troškove poslovanja i daju izgovore za dodatna povećanja cijena", zaključio je Gavran.