Kockanje sve dostupnije, prihodi u RS-u sve veći: Za sedam mjeseci 111 miliona KM

Prihodi od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara te poreza na dobitak u Republici Srpskoj nastavili su rasti. Za prvih sedam mjeseci ove godine dostigli su 111.318.880 KM, pokazuju podaci Republičke uprave za igre na sreću.

U odnosu na isti period prošle godine, kada je evidentirano 95.111.397 KM, riječ je o povećanju prihoda od 17 posto.

Istovremeno s rastom prihoda, inspektori bilježe i veći broj prekršaja. Iz Republičke uprave za igre na sreću za "Nezavisne novine" naveli su da je najveći broj slučajeva ilegalnog priređivanja igara na sreću evidentiran u istočnom dijelu Republike Srpske.

"Najčešće nepravilnosti odnose se na priređivanje igara na sreću bez rješenja Republičke uprave za igre na sreću, kao i posjedovanje ilegalne opreme na kojoj se priređuju igre na sreću", kažu oni za "Nezavisne novine".

Do 17. augusta ove godine inspektori Uprave izdali su 67 prekršajnih naloga ukupne vrijednosti 274.200 KM. Poređenja radi, tokom osam mjeseci prošle godine izdato je 49 naloga, čija je ukupna vrijednost iznosila 98.000 KM.

Stručnjaci upozoravaju na posljedice rastuće dostupnosti kockanja

Rast prihoda od igara na sreću, prema riječima psihologinje i sistemske porodične psihoterapeutkinje Maje Savanović Zorić, ne bi trebalo posmatrati isključivo kroz finansijske pokazatelje. Ona upozorava na sve veću dostupnost igara na sreću, posebno među mladima.

"U radu sa mladima ja čisto vidim koliko su igre na sreću danas lako dostupne i koliko su postale društveno prihvatljive. Kladionice, aplikacije, sportske prognoze, reklame, razno razne online platforme dio su svakodnevnog okruženja mladih i roditelji jednostavno ne mogu kontrolisati sve ono čemu je dijete izloženo. Nemaju te mehanizme. Možda je upravo kockanje jedno od društveno najprihvatljivijih ovisnosti, a istovremeno može biti jedno i od najopasnijih", kaže ona za "Nezavisne novine".

Kockanje se, kako navodi, često prikazuje kao oblik zabave i razonode ili mogućnost brze zarade, iako njegove posljedice mogu biti ozbiljne za pojedinca i njegovu porodicu.

"Međutim, posljedice su definitivno ozbiljne i dalekosežne. Upravo imam klijenta koji je zbog kockanja došao na psihoterapiju, a koji je zbog istog tog kockanja doveo cjelokupnu svoju porodicu u jedan veliki, ozbiljni finansijski i socijalni problem. Zato ovaj rast prihoda ne možemo posmatrati samo kao dobar finansijski rezultat i ne bismo nikako smjeli ga posmatrati tako", kaže Savanović Zorićeva.

Prevencija prije nego što prvi ulog postane problem

Savanović Zorić smatra da odgovornost za ovaj problem ne treba prebacivati isključivo na pojedince ili roditelje, posebno kada je riječ o mladima. Kao važan korak izdvaja preventivne programe u školama, edukaciju mladih i roditelja te dostupniju psihološku podršku.

"Smatram da su potrebni ozbiljni preventivni programi u školama, da su potrebne edukacije mladih i roditelja, kako rano prepoznati rizična ponašanja i da je potrebna dostupna psihološka podrška. Mladima nekako treba jasno govoriti da kockanje nije način zarade i da to nije nikakva zabava i da se gubitak ne vraća novim klađenjem", objašnjava ona.

Posebno ukazuje na potrebu reagovanja prije nego što se razvije ovisnost, jer se, nakon pojave ozbiljnijih problema, više ne može govoriti samo o prevenciji.

"Prevencija mora početi prije nego što prvi ulog postane problem, a ja bih još rekla da je kod nas gotovo nema, kao i u većini drugih oblasti djelovanja. Ovo je jedan problem sa kojim se i te kako kao društvo treba da se pozabavimo i mi kao stručnjaci ovih profila, jer činjenica jeste da ni mi nemamo neke programe kako da radimo sa ovisnosti o kocki, što bi definitivno trebalo da bude isto jedan od naših prioriteta s obzirom na to da je sve veći broj mladih koji se javljaju za pomoć kada su već razvili neki vid ozbiljne ovisnosti", ističe ona.