Poreska uprava RS-a: Deset obveznika dužno 250 miliona KM

07.01.2014. 08:32 / Izvor: Oslobođenje
Poreska uprava RS-a: Deset obveznika dužno 250 miliona KM

U sjeni objave podataka UIOBiH o najvećim dužnicima prema državi po osnovu neplaćenog PDV-a, carina, akciza i putarina ostao je podatak Poreske uprave RS-a prema kojem je deset najvećih dužnika 30. novembra 2013. dugovalo više od 250 miliona KM.

U sjeni objave podataka UIOBiH o najvećim dužnicima prema državi po osnovu neplaćenog PDV-a, carina, akciza i putarina ostao je podatak Poreske uprave RS-a prema kojem je deset najvećih dužnika 30. novembra 2013. dugovalo više od 250 miliona KM.

Direktorica Poreske uprave RS-a Zora Vidović navela je da su najveći dužnici Javno preduzeće Šume RS-a sa skoro 54 miliona duga, Novoteks iz Trebinja sa nešto više od 50 miliona, Birač iz Zvornika sa 34 miliona KM duga, te dva klinička centra u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu, koji zajedno duguju više od 45 miliona KM.

Blagoslov politike

Uglavnom su to preduzeća, pojasnila je Vidović, koja su u stečaju, izuzev dva klinička centra i Šuma RS-a. Kako bi stala ukraj dužnicima, Poreska uprava podnijela je od 1. januara do 13. decembra 2013. čak 27 izvještaja nadležnim tužilaštvima o postojanju osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo iz poreske oblasti, sa ukupno učinjenom štetom za budžet Republike Srpske od 5,8 miliona KM. Iz PURS-a navode da je 11 izvještaja podneseno zbog osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo zloupotrebe ovlašćenja u privredi, član 263. Krivičnog zakona RS-a, 9 izvještaja zbog osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo nepravilno izdvajanje sredstava pravnog lica, član 292. KZ RS-a, 5 izvještaja zbog osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo utaja poreza i doprinosa, član 287. tačka 3, jedan izvještaj podnesen je zbog osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo obmana pri dobijanju kredita, član 283. tačka 3, te još jedan zbog sumnje da je počinjeno falsifikovanje ili uništavanje trgovačkih knjiga ili isprava, član 274. tačka 1 KZRS-a. Iz nadležnih tužilaštava, zbog spajanja januarskih praznika, nije bilo moguće dobiti podatke u kojoj fazi su istrage po navedenim prijavama, a povratne informacije ne posjeduje ni PURS-a.

Bivša ministrica finansija RS-a, ekonomistica Svetlana Cenić, smatra da bi dugovanja prema Poreskoj upravi bila mnogo manja da u sve prste nije umiješala i aktuelna politika. Osim što je, kako ističe, apsurdno da se RS na jednoj strani zadužuje kako bi osigurao likvidnost, a na drugoj strani postoje dugovanja prema fondovima i budžetu, daleko važnije pitanje je sama struktura dužnika.

"Većina njih su u dogovoru s političkim elitama, pa se ta dugovanja ne bi mogla ni tolerisati toliko vremena da nema političkog blagoslova politike. Prema tome, to je i prava adresa na kojoj treba postaviti pitanje zašto je takvo stanje", naglasila je Cenić, te podsjetila da je 2005. godine donijeta odluka prema kojoj se s poreskim organima može sklapati ugovor o reprogramu svih dugovanja osim onih prema Fondu PIO, ali da nikada nije do kraja zaživjela u praksi.

Rezultat toga, naglasila je Cenić, jeste činjenica da su najveći i "povlašteni dužnici" prema Fondu PIO Birač, Šume RS-a, klinički centri Banja Luka i Istočno Sarajevo, Rafinerija Brod.

Višak zaposlenih

Njeno mišljenje dijeli i poslanik SDS-a u NSRS-u Nenad Stevandić. Uz same direktore javnih preduzeća, ističe, najodgovorniji za akumuliranje duga je sam politički vrh koji na funkcije postavlja podobne, a ne sposobne ljude, tolerišući njihov nerad i neznanje.

Premijerka RS-a Željka Cvijanović kazala je da će sva javna preduzeća, kao i svi ostali, morati poštivati zakone i sve što je utvrđeno revizorskim izvještajima.

"Moramo znati da je riječ o velikim subjektima koji su suočeni sa brojnim problemima. Većina ih je nastala i zbog viška zaposlenih, što predstavlja opterećenje za pozitivno poslovanje ovih preduzeća", rekla Cvijanović, te dodala kako je Vlada odlučila da se u javnim preduzećima zadrže radna mjesta, ali da se na neke druge načine, nekim drugim aktivnostima, pokuša omogućiti pozitivno poslovanje.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital