Prognoze privrednog rasta BiH suviše optimistične

Kapital / IZVJEŠTAJI

Prognoze privrednog rasta BiH suviše optimistične

Prognoze Svjetske banke su značajno manje od procjena Međunarodnog monetarnog fonda iz oktobra prošle godine, koji su za BiH u 2015. godini predviđali rast od 3,5 odsto.

15.01.2015. 08:37 / Izvor: Nezavisne novine

Privreda BiH u ovoj godini bi trebalo da poveća svoj privredni rast sa prošlogodišnjeg 0,4 odsto na 1,5 odsto, dok se za 2016. prognozira privredni rast od 2,5 odsto, a za 2017. godinu rast od tri odsto, predviđanja su Svjetske banke u najnovijem izvještaju.

Prema Svjetskoj banci, bilans tekućeg računa BiH platnog bilansa iskazan udjelom u BDP u ovoj godini bi trebalo da zabilježi manjak od 8,6 odsto, što je manje od procjene za prošlu godinu kada je prognozirano minus 9,7 odsto. Dalje se navodi da se u 2016. godini predviđa manjak na računu od 6,9 odsto, a u 2017. manjak od 6,2 odsto.

Prognoze Svjetske banke su značajno manje od procjena Međunarodnog monetarnog fonda iz oktobra prošle godine, koji su za BiH u 2015. godini predviđali rast od 3,5 odsto.

U zemljama regiona, Svjetska banka ove godine Makedoniji predviđa najveći rast od 3,5 odsto, zatim Crnoj Gori od 3,4 odsto. U recesiji će i dalje biti Srbija, čiji je prošlogodišnji negativni privredni rast iznosio dva odsto, dok joj za ovu godinu Svjetska banka prognozira takođe negativnan rast od 0,5 odsto. Nešto optimističnija prognoza je za Hrvatsku, kojoj ova institucija nakon šestogodišnje recesije predviđa rast od 0,5 odsto.

"U regionu će ove godine spoljna tražnja ostati ključni pokretač privrednog rasta, dok će potrošačko i poslovno povjerenje ostati slabo, zbog očekivane političke neizvjesnosti, hronično visoke stope nezaposlenosti i daljeg slabljenja bankarskog sistema, pogođenog visokim stepenom nenaplativih zajmova", navodi se u izvještaju. Prema Svjetskoj banci, naslijeđeni problemi, poput visokog fiskalnog deficita i javnog duga, smanjili su fiskalni prostor u regionu jugoistočne Evrope, prvenstveno u Albaniji, Srbiji i Makedoniji.

"Dosadašnji napori tih zemalja za smanjenjem javne potrošnje bili su, prije svega, fokusirani na rezanje kapitalnih investicija, a ne na rješavanje strukturnih problema", ističe se u izvještaju ove finansijske institucije.

Goran Radivojac, ekonomski analitičar, kaže da je ovo prognoza jedne ozbiljne institucije, ali da bi tome trebalo pristupiti objektivno.

"Razmatrajući te prognoze, sve zemlje našeg regiona su bile sastavni dio jedinstvenog ekonomskog prostora i onda možemo reći da su različite stope rasta rezultat nekih 'ad hock' aktivnosti u okviru tih zemalja. Definitivno, u dugom roku privredna aktivnost u svakoj od ovih zemalja je međuzavisna", rekao je Radivojac. On smatra da se radi o vrlo malom ekonomskom prostoru s vrlo malim ekonomskim i finansijskim potencijalima, u okviru evropskih i globalnih razmjera.

"Tako da vidjećemo koliko će se obistiniti te njihove prognoze. Dosta je to nesigurno, a i do sada su se njihove prognoze pokazale kao djelimično tačne", istakao je on.

Prema njegovim riječima, pojava jednog jačeg privrednog subjekta, kao ozbiljnijeg investitora, kako u BiH, tako i u zemljama regiona, može dramatično poboljšati, odnosno pogoršati tu stopu rasta.

"U takvoj smo privrednoj situaciji da malo toga zavisi od nas. S tim u vezi, stope rasta mogu biti veće, a mogu i vrlo lako biti manje", rekao je Radivojac. Dalje, on smatra da, ako govorimo o izvozu, stope rasta dominantno zavise i od tražnje.

Predrag Duduković, ekonomski analitičar u Udruženju ekonomista RS - SWOT, rekao je da su, ako uzmemo u obzir prošlogodišnji rast od 0,4 odsto, prognoze za BiH ipak optimistične.

"To je prilično optimističan privredni rast od 1,5 odsto, pogotovo ako gledamo okruženje, gdje jedino Makedonija i Crna Gora mogu imati veći i realniji rast. Bojim se da mi trenutno nismo na tom nivou da možemo imati tako veliki privredni rast", naglasio je on.

Prema izvještaju Svjetske banke za svjetsku privredu u ovoj godini, predviđa se rast od tri odsto, dok se za 2016. godinu predviđa rast od 3,3 odsto, a u 2017. godini blago usporenje od 3,2 odsto.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital