RS: U sektoru hrane, pića i duhana pokrivenost uvoza izvozom 28,4 odsto

Pokrivenost uvoza izvozom u sektoru hrane, pića i duvana u prvih pola godine u Republici Srpskoj povećana je sa 27,2 odsto na 28,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, izvoz je u tom periodu povećan sa 92,2 miliona KM na 101,7 miliona KM, odnosno za 9,5 miliona KM ili 10,3 odsto.

Sekretar u Sektoru proizvodnje hrane, pića i duvana u Privrednoj komori Republike Srpske Slavko Stevanović rekao je Srni da je uvoz povećan sa 339,1 milion KM na 358,4 miliona KM, odnosno za 19,3 miliona KM ili 5,7 odsto.

"Ova stanja u izvozu i uvozu dovela su do povećanja debalansa sa minus 246,9 miliona KM na minus 256,7 milion KM, odnosno za minus 9,8 miliona KM ili za četiri odsto, te do povećanja pokrivenosti uvoza izvozom sa 27,2 odsto na 28,4 odsto, ili za 1,2 indeksna poena", naveo je Stevanović.

Posmatrano po sektorima prema Standardnoj međunarodnoj klasifikaciji djelatnosti, kada je riječ o hrani i živim životinjama izvoz je povećan za 6,8 odsto, a uvoz za 4,2 odsto, što je dovelo do povećanja debalansa za 5,7 odsto i povećanja pokrivenosti uvoza izvozom sa 29,9 odsto na 30,1 odsto.

Kada je riječ o piću i duvanu, izvoz je povećan za 73,5 odsto, a uvoz za 3,8 odsto, što je dovelo do smanjenja debalansa za 4,3 odsto i povećanja pokrivenosti uvoza izvozom sa 10,5 odsto na 17,5 odsto.

"Pozitivna kretanja u djelatnostima proizvodnje pića i duvana, u suštini, ipak samo djelimično popravljaju veoma loše stanje u ovom sektoru, jer je i dalje prisutan veliki uvoz i debalans, a pokrivenost uvoza izvozom je skoro dva puta manja nego u sektoru hrane i živih životinja", rekao je Stevanović.

On je naveo da je Srbija najznačajniji spoljnotrgovinski partner Republici Srpskoj, te da je u ovom periodu najviše izvoženo u Tursku, u vrijednosti 19,9 miliona KM, u Srbiju 12,9 miliona KM, Italiju 10,9 miliona KM, Crnu Goru 7,1 milion KM, a u Rusku Federaciju 5,2 miliona KM.

U odnosu na stanje iz 2014. godine dogodile su se znatne promjene, što se vidi iz podataka da je u pet najznačajnijih država izvoz smanjen za 23,7 odsto, pri čemu Stevanović ističe smanjenje izvoza u Srbiju za 19,1 odsto i povećanje izvoza u Tursku za 17 odsto.

"Kada je riječ o uvozu, najviše se uvozilo iz Srbije, u vrijednosti od 166,6 miliona KM, Brazila 25,7 miliona KM, Hrvatske 19,1 milion KM, Njemačke 16,3 miliona KM, Italije 15,7 miliona KM, Mađarske 15,6 miliona KM i drugih zemalja", naveo je Stevanović.

On je napomenuo da u odnosu na 2014. godinu, kada je riječ o uvozu, nema značajnih odstupanja, što potvrđuju podaci da je iz prvih pet najznačajnijih zemalja uvoz bio manji za 3,4 odsto, a odstupanja po pojedinim državama kreću se u prosjeku do jedan odsto.

U tom periodu najviše je izvoženo konditorskih proizvoda, a uvoženo žitarica.

"Konditorskih proizvoda je izvezeno u vrijednosti od 21,4 miliona KM, šećera i saharoze 14,0 miliona KM, voća i povrća i prerađevina 13,1 milion KM, mlijeka i prerađevina 10,5 miliona KM, žitarica 8,9 miliona KM i drugih proizvoda", rekao je Stevanović.

Prema njegovim riječima, vrijednost uvoza žitarica iznosila je 59 miliona KM, mesa i prerađevina 44,8 miliona KM, konditorskih proizvoda 41,9 miliona KM, piva 24,8 miliona KM, preparata za stočnu ishranu 21,5 miliona KM, uljanih pogača i ostalih čvrstih ostataka pri ekstrakciji ulja iz soje 19,2 miliona KM.

Govoreći o procjeni stanja u ovoj oblasti za drugo polugodište 2015. godine, Stevanović je istakao da će, prema procjenama, pozitivno djelovati to što je omogućen izvoz krompira i mlijeka i prerađevina u zemlje EU i bescarinski izvoz određenih količina mesa i prerađevina u Tursku, pri čemu će efekti biti umanjeni, prije svega kada je riječ o mlijeku zbog smanjene ponude usljed posljedica suše.

"Imajući u vidu da će se uslovi za izvoz u Rusku Federaciju, kako u pogledu postojanja carinskih stopa, tako i zbog nemogućnosti prevoza proizvoda životinjskog porijekla kroz zemlje EU zadržati do kraja godine, može da se očekuje i to da će pozitivna kretanja iz prvog polugodišta ove godine biti zaustavljena, a najviše zbog velikih posljedica koje je izazvala suša", naveo je Stevanović.

On je dodao da se ovo naročito odnosi na smanjenje ponude kukuruza, stočne hrane, voća i povrća, pa se može očekivati da će uvoz ovih proizvoda biti veći nego prošle godine, bez obzira na to što su prošlogodišnje poplave imale velike posljedice i na neke od ovih proizvoda.

"Može se očekivati i da će suša imati negativne posljedice u stočarskoj proizvodnji, što će se negativno odraziti na stanje u spoljnotrgovinskoj razmjeni, prije svega zbog smanjene proizvodnje mlijeka, a kasnije i zbog neplaniranog klanja stoke zbog nestašice stočne hrane", upozorio je Stevanović.