Svjetska banka za BiH ove godine predviđa rast od tri posto

Svjetska banka BiH predviđa brži razvoj nego ostalim zemljama regije. Ali na reformskom putu treba nastaviti podršku malim i srednjim preduzećima.

Svake godine, na osnovu Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika, trošimo oko 14 milijardi maraka. Značajan dio potrošnje ide na plate i naknade zaposlenih u javnoj upravi. Uprkos reformskim mjerama vlade za očuvanje fiskalne stabilnosti neminovna su nova zaduženja.

Prema izvještaju Svjetske banke za jugoistočnu Evropu prošle godine BiH je zabilježila ekonomski rast od 2,8 posto. Na to je, kao i u regiji, utjecao porast izvoza i investicija. Ove godine taj rast prema prognozama mogao bi dostići tri posto uz pretpostavku da reforme budu nastavljene.

Ono što u Svjetskoj banci zamjeraju bankarskom sektoru je nedovoljna podrška malim i srednjim preduzećima. "Zapazili smo  da u radu s malim i srednjim preduzećima, iako postoji likvidnost bankarskog sektora, banke nisu spremne davati kredite malim i srednjim preduzećima. Smatramo da je jedan zdrav bankarski sektor treba davati dovoljno podsticajnih sredstava za razvoj zdravih biznisa", kazala je Tatiana Proskuryakova, šefica Ureda Svjetske banke u BiH.

Bankari odgovaraju da razloge treba tražiti u velikim rizicima poslovanja zbog kreditnog rejtinga, političke situacije, nejedinstvenog tržišta i neharmonizovanih zakona. "Spoznaja da je loših kredita preko 14 posto govori da ima rizika i da banke moraju prihvatiti svoj dio odgovornosti. Kreditna aktivnost je izuzetno niska i jedva se održava sa 2-3 posto. To je jako loše", navodi Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH.

U izvještaju Svjetske banke izuzetno visoka stopa nezaposlenosti u regiji ocijenjena je  neprihvatljivom. BiH sa 27 posto nezaposlenih prednjači, najviše onih na biroima za zapošljavanje su mladi. "Treba raditi na tome da se stopa nezaposlenosti smanji. Svi koji rade moraju biti i formalno registrovani. Bitno je raditi i na tome da se BiH integrira u regionalni, ali i prostor EU-a", poručila je Sandra Hlivnjak, ekonomista u Svjetskoj banci u BiH.

Procjene ekonomista su da ekonomskog rasta nema bez smanjenja deficita, većih investicija kao i smanjenja nezaposlenosti. "Nama bi najviše odgovarale stope rasta BDP-a od 10% BDP-a, što odgovara ekonomijama koje su u razvoju. Međutim, očito je da ne možemo očekivati tako brz rast BDP-a niti investicione potrošnje ni u javnom ni privatnom sektoru", pojašnjava Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli.

Da bi ekonomski rast BiH bio nastavljen, preporuke Svjetske banke su poboljšanje produktivnosti i strukturalnih reformi, eliminisanje barijera za formalno zapošljavanje što je preduslov i za unapređenje poslovne klime.