Izvoz raste brže od uvoza

Vrijednost trgovine RS sa inostranstvom u prvom polugodištu ove godine iznosila je 4,33 milijarde maraka, a izvoz je u ovom periodu brže rastao od uvoza.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, od ukupnog obima robne razmjene Srpske sa inostranstvom na izvoz otpada 1,825 milijardi maraka, a na uvoz preostalih 2,507 milijardi KM.

"Izvoz je za šest mjeseci povećan za 11,7 odsto u odnosu na isti period lani, dok je uvoz imao stopu rasta od 7,3 odsto", podaci su Zavoda.

Krajnji rezultat bio je spoljnotrgovinski deficit od 682,22 miliona maraka, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 72,8 odsto.

Najviše robe u tom periodu Srpska je izvezla u Italiju i to u vrijednosti od 279,60 miliona maraka, zatim u Hrvatsku 236,48 miliona te Srbiju 216,60 miliona maraka. Na četvrtom mjestu nalazi se Slovenija na čije je tržište plasirana roba vrijedna od 194,57 miliona te Njemačka gdje je izvezeno 162,52 miliona maraka proizvoda.

Najveće povećanje izvoza zabilježeno je kod proizvodnje i snabdijevanja strujom, gasom, parom i klimatizacijom i to 30,5 odsto, dok je prerađivačka industrija zabilježila skok od 13,1 odsto.

S druge strane, na tržište RS najviše robe je uvezla Srbija i to 414,74 miliona, dok je Rusija na tržište Srpske plasirala robu vrijednu 337,83 miliona. Među pet najvećih uvoznika ubrajaju se i Italija, Njemačka i Kina.

Privrednici ističu da je pozitivno što je Srpska nastavila da bilježi dobre pokazatelje u oblasti robne razmjene.

Dobro je što imamo veće stope rasta izvoza od uvoza. Tome je doprinijela povećana potražnja za domaćim proizvodima u inostranstvu. Da bismo ostvarili još bolje rezultate neophodno je stvoriti što bolje uslove poslovanja jer jedino na taj način možemo pojačati konkurentnost naših preduzeća - rekao je portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević. On je dodao da će ukidanje zabrane izvoza jabuke u Rusiju svakako doprinijeti većem izvozu.

Industrija

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Srpskoj u junu u odnosu na maj pala je za deset odsto. U istom periodu kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja pala je za 4,4 odsto.