Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošloga tjedna ojačao, unatoč porukama Feda da vjerojatno u ovoj godini neće povećati kamatne stope, dok se euro našao pod pritiskom zbog usporavanja rasta gospodarstva eurozone.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,8 posto, na 97,27 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio 0,9 posto, na 110,85 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula 0,8 posto, na 1,1220 dolara.
Euro se našao pod pritiskom zbog špekulacija da će Europska središnja banka (ECB) uvesti nove poticajne monetarne mjere kako bi potaknula rast gospodarstva eurozone.
ECB je, naime, početkom mjeseca snizila prognoze rasta za eurozonu i pokrenula novi program jeftinih kredita za banke kako bi ih potaknula na kreditiranje realnog gospodarstva.
"Prognoze rasta eurozone u 2020. snižene su s 1,8 na 1,4 posto, što je u skladu sa slabijim eurom i nižim prinosima na obveznice", kaže Kit Juckes iz banke Societe Generale.
Dolar je, pak, ojačao zahvaljujući vijestima da su SAD i Kina postigli daljnji napredak u trgovinskim pregovorima po svim otvorenim pitanjima, uključujući i prisilni transfer tehnologije.
U petak je u Peking završen novi krug pregovora, koje je američka strana nazvala konstruktivnima, a idućega tjedna razgovori će se nastaviti u Washingtonu.
Ulagači se nadaju da će uskoro biti postignut dogovor, čime bi se završio lanjski carinski rat, koji je negativno utjecao na oba gospodarstva.
Ulagače je ohrabrio i rast prinosa na 10-godišnje američke obveznice, čime su se odmaknuli od najnižih razina u 15 mjeseci.
Od prošloga petka, naime, ulagače zabrinjava tzv. inverzija krivulje prinosa na američke obveznice, pri čemu se dugoročni prinosi kreću ispod kratkoročnih.
Ako se takva kretanja nastave neko vrijeme, to bi značilo da bi u idućih godinu dana do dvije godine gospodarstvo moglo uroniti u recesiju.
S druge strane, ulagače su zabrinuli podaci o usporavanju rasta američkog gospodarstva. Prošloga je tjedna objavljena druga procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju, koja je pokazala da je gospodarstvo poraslo 2,2 posto na godišnjoj razini.
To je znatno sporiji rast u odnosu na prvu procjenu, 2,6 posto, i znatno sporije u odnosu na prethodi kvartal, kada je rast iznosio 3,4 posto.
"Gospodarstvo usporava i to će se još neko vrijeme nastaviti. No, hoće li uroniti u recesiju, o tome se može raspravljati. Niži prinosi na obveznice podržat će gospodarstvo, a vjerojatno će predsjednik SAD-a Donald Trump poduzeti mjere za podršku gospodarstvu jer želi reizbor. Gospodarstvo bi se moglo oporaviti krajem ove godine", kaže Mutsumi Kagawa, strateg u tvrtki Rakuten Securities.
Već dulje vrijeme ulagače zabrinjavaju i podaci koji ukazuju na usporavanje rasta drugih najvećih svjetskih gospodarstava, od Kine do eurozone.
Zbog toga središnje banke signaliziraju da bi mogle olabaviti monetarnu politiku.
Nedavno je američka središnja banka smanjila procjene rasta gospodarstva i poručila da ove godine vjerojatno neće povećati kamatne stope.
Mnogi vjeruju i da bi Fed do kraja godine mogao smanjiti kamatne stope.
Zbog usporavanja rasta gospodarstva eurozone, i Europska središnja banka (ECB) odgodila je planirano povećanje kamata i najavila nove poticajne mjere.
Očekuje se da će i druge najveće središnja banke u svijetu popustiti monetarnu politiku kako bi potaknule rast svojih gospodarstava.
Prošloga je tjedna znatno oscilirala i cijena britanske funte, što je posljedica neizvjesnosti u vezi brexita.
