Čak 450 milijardi dolara vrijedna imovina izbrisana je sa svjetskih tržišta zbog drastičnog pada cijena obveznica, javio je nedavno ugledni Bloomberg. Programi poput "kvantitativnog popuštanja", kakve provodi i Europska središnja banka, ali i mnoge druge centralne banke diljem svijeta – uključujući, primjerice, i kinesku – rast inflacije i porast cijena nafte smanjili su atraktivnost globanog tržišta obveznica, što je dodatno naglašeno negativnim prinosima na "najsnažnije" državne obveznice, poput njemačkih…
Slična se situacija događa i s imovinom hrvatskih građana, koji prema nedavnim podacima Hrvatske narodne banke, u bankama čuvaju ukupno gotovo 400 milijardi kuna. Gotovo četiri državna proračuna trenutačno su "pospremljena" u raznim financijskim derivatima poput depozita ili štednje te životnih osiguranja, no umjesto da svojim vlasnicima donosi značajni rast, taj novac mogao bi početi stvarati gubitke.
Naime, najavljene mjere intervencija u monetarni sustav poput "kvantitativnog popuštanja" imaju za cilj povećanje inflacije, odnosno – smanjenje vrijednosti novca.
Dodatni razlog sve veće zabrinutosti građana za štednju su i neizvjesnosti poput krize u Grčkoj koje dovode do dramatičnih kretanja u odnosima valuta, poput nedavnog drastičnog rasta vrijednosti švicarskog franka.
U uvjetima nestabilnosti na financijskim tržištima i razočaranja ulaganjima u vrijednosne papire, došlo je vrijeme kada investitori puno racionalnije i dugoročnije razmišljaju u svojoj politici disperzije ulagačkog portfelja. Ulaganje u zlato nameće se kao jedan od povijesno najsigurnijih oblika ulaganja.
