Kada car postane go – Bosanski pogled na COP28

COP (Conference of the Parties) je godišnji globalni samit na kojem se okupljaju zemlje potpisnice Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC) kako bi pregovarale i dogovarale međunarodne mjere za borbu protiv klimatskih promjena. Ove godine se održao COP28 u Dubaiju i okupio je oko 85.000 delegata iz 198 zemalja. COP28 je, prema zvaničnim izjavama i izvještajima, postavio je temelje za "početak kraja" ere fosilnih goriva, te oblikovao put ka pravednoj tranziciji (engl. just transition). 

Jedan od najistaknutijih zaključaka COP28 je konačno priznanje potrebe za prelaskom sa fosilnih goriva. Iako COP28 nije donio konkretan plan ili rok, ovo predstavlja značajan korak naprijed. Za Bosnu i Hercegovinu, zemlju koja se još uvijek u velikoj mjeri oslanja na ugalj, ovo predstavlja poziv na akciju – da i BiH odredi datum prestanka korištenja fosilnih goriva. Za to je potrebno razviti strategije koje predviđaju prelazak na obnovljive izvore energije (OIE). Za ovu priliku ključni dokument predstavlja Integrisani plan za klimu i energiju Bosne i Hercegovine (NECP BiH) i pripadajući entitetski planovi (koji nisu razvijeni, niti usvojeni). Prema nacrtu NECP-a BiH, do 2030. godine udio OIE u ukupnoj bruto finalnoj potrošnji energije u BiH bi trebao iznositi 43,6%, a smanjenje emisije ekvivalentnog ugljendioksida (CO2-eq) bi trebalo iznositi 41,21% u odnosu na 1990. godinu. Ovo je prilika za ubrzanje investicija u OIE poput solarnih elektrana, vjetroelektrane i sl. Ovo ne samo da će pomoći u smanjenju CO2-eq, već će i povećati energetsku neovisnost i otvoriti nova radna mjesta.

Jedna od ključnih tema COP28 bila je finansiranje klimatskih promjena. Postignut je napredak u povećanju podrške razvijenih zemalja prema zemljama u razvoju za borbu protiv klimatskih promjena. Pored toga, posebna pažnja posvećena je određivanju cijene ugljika i stvaranju tržišta za trgovanje emisijama. Ova tržišta mogu podsticati smanjenje emisija na ekonomičan način, pružajući finansijske poticaje za projekte koji smanjuju emisije. Na COP28 nije postignut dogovor o nadzoru tržišta ugljika i načinu evidentiranja različitih vrsta kredita, ostavljajući otvorena ključna pitanja o trajnosti tvrdnji o smanjenju emisija. To će biti ključno pitanje za rješavanje na COP29, što je bitno za one koji teže izgradnji efikasnih tržišta ugljika. U BiH, uvođenje cijene ugljika može značajno oblikovati energetsku budućnost zemlje. Evropski sistem trgovanja emisijama (EU ETS) i Mehanizam za graničnu prilagodbu ugljika (CBAM) uticat će na bh. industrije koje izvoze u EU, posebno na proizvodnju električne energije i proizvodnju karbonski intenzivnih proizvoda. BiH će morati razmotriti uvođenje vlastitog sistema trgovanja emisijama (ETS) ili suočavanje s efektima CBAM-a, što može imati značajan uticaj na bh. ekonomiju i konkurentnost. Preliminarni podaci pokazuju da bi CBAM mogao uzrokovati pad izvoza iz pogođenih industrija u BiH u rasponu 11-25%, što ukazuje na potrebu za brzim djelovanjem kako bi se izbjegli negativni ekonomski uticaji i podstakla tranzicija prema OIE.

Poseban naglasak na COP28 stavljen je na adaptaciju i otpornost na klimatske promjene. BiH se mora pripremiti na suočavanje s posljedicama klimatskih promjena, posebno u oblastima upravljanja vodama, poljoprivrede i zaštite biodiverziteta. Nacionalni plan prilagođavanja (NPP) za period 2020 – 2030, koji je usvojio Vijeće ministara BiH krajem oktobra 2022. godine, predstavlja ključan dokument za adaptaciju na klimatske promjene u BiH. Ovaj dokument fokusira se na ključne sektore koji su najviše osjetljivi na klimatske promjene, kao što su poljoprivreda, vodoprivreda, šumarstvo, biodiverzitet, zdravlje ljudi i turizam. Plan predlaže mjere ukupne vrijednosti 7,5 milijardi KM u navedenim sektorima, međutim ključni problem predstavlja izuzetno nizak implentacioni kapacitet.

COP28 naglašava važnost transparentnosti i odgovornosti u praćenju i izvještavanju o klimatskim akcijama. Za BiH, to znači potrebu za jačanjem institucionalnih kapaciteta i mehanizama za praćenje i izvještavanje o napretku u smanjenju emisija i prilagođavanju klimatskim promjenama.

Dok COP28 trijumfalno proglašava svoje "historijske" zaključke, ne možemo a da se ne zapitamo jesmo li svjedočili stvarnom samitu o klimatskim promjenama ili samo još jednom globalnom okupljanju gdje se više priča nego što se djeluje. Puno velikih riječi i malo konkretnih djela, COP28 izgleda kao da je uspio u umjetnosti pravljenja buke bez ikakvog značajnijeg uticaja. COP28 više podsjeća na predstavu u kojoj su svi glumci dobili uloge heroja koji će spasiti planet, ali bez pravog scenarija ili režisera koji bi ih vodio. U Bosni i Hercegovini smo, nažalost, već navikli na političke igre bez pravih rezultata, pa nam ovakvi globalni samiti djeluju kao još jedan u nizu događaja gdje se mnogo obećava, a malo ispunjava.

Car je go.

Sljedeći COP29 će se održati od 11-24 novembar 2024. godine u Azerbejdžanu, a godinu poslije u Brazilu.