U SKLOPU 9. SAVJETOVANJA O ENERGETICI
Vedad Suljić cirkularnu ekonomiju objasnio na primjeru pranja veša
Suljić navodi da su naši preci mnogo bolje upravljali resursima nego što se to danas radi.
"Postoje dva načina pranja veša; tradicionalno pranje veša i moderno pranje, međutim ono što je zajedničko u oba načina jeste njihova identična funkcija, a to je da prljav veš pretvore u čist i to je suština cirkularne ekonomije", pojasnio je Vedad Suljić, direktor CETEOR-a.
Suljić je naglasio da je cirkularna ekonomija fokusirana na funkciju određenog proizvoda i da upravo to mijenja način na koji pristupamo proizvodima i uslugama.
"Cirkularna ekonomija je i nešto čime mi danas nismo bogati, a to je skromnost. Moja nane je bila puno bolji ekspert u cirkularnoj ekonomiji nego bilo ko koga ja znam, ona ništa nije bacala i to možemo nazvati domaćinskim načinom upravljanja resursima", rekao je, dodajući da danas dominira pristup: "uzmi iz prirode, napravi neki proizvod od te materije i prodaj ga".
Podsjećajući se, Suljić navodi da su naši preci mnogo bolje upravljali resursima nego što se to danas radi.
"Ključni izazov za cirkularnu ekonomiju je promjena obrazca ponašanja. Jako se teško odreknuti luksuza i komoditeta, mi hoćemo da imamo 15 odijela, 15 satova što je u suprotnosti sa načelima cirkularne ekonomije", napomenuo je.
CIRKULARNA EKONOMIJA I ENERGIJA
Mnogi se pitaju kakve veze imaju cirkularna ekonomija i energija, a Suljić je pojasnio da je cirkularna ekonomija puno širi skup od energije, i zbog toga je nemoguće pričati o cirkularnoj ekonomiji, a da ne razmišljamo o energiji jer su to dvije nespojive stvari, a pogotovo u svijetu u kojem živimo.
Evidentno je da se mnogo novaca ulaže u energetsku efikasnost, međutim kako je rekao Suljić, svijet u kojem živimo smanjuje svoju cirkularnost.
"Na osnovu istraživanja svu materiju koju izvučemo iz prirode mi cirkulišemo samo 8,6 posto, a još gori je podatak taj da se to smanjuje iz godine u godinu, a toliki novac se ulaže u regeneraciju", naglasio je, dodajući da se to kod nas upoređuje sa recikliranjem ili davanjem otpada na reciklažu.
"U hijerarhiji cirkularne ekonomije recikliranje je predposljednji postulat, to jeste dobar način ali prvi postulat cirkularne ekonomije jeste izbjegnuti da uopšte ne dođe do njegove pojave. Ono što je posebno zanimljivo su naše potrebe, koje mi zadovoljavamo. Preko dvije trećine energije i resursa koje koristimo idu u samo dvije potrebe, a to su ishrana i stanovanje. Dakle sve što trošimo bilo u materijalnom ili energetskom smislu završava u našem stomaku ili našem stanovanju", rekao je.
Kazao je da se snaga jedne ekonomije mjeri time koliko je sposobna da ono što uzme iz prirode pretvori u novac, i da smo mi tu nažalost jako neefikasni.
Smatra da je to tako zbog dva ključna razloga; jedan je tehnologija, a drugi je veće znanje i vještine koje ljudi koriste.
Zaključeno je da je potrebno finalizirati i usvojiti regionalnu zajedničku izjavu o sprječavanju zagađenja plastikom, uključujući i morski otpad.
Zatim da je potrebna regionalna razmjena znanja i koordinacija u uspostavljanju strateškog okvira za cirkularnu ekonomiju, kao i istraživanje mogućnosti zajedničkog specifičnog tretmana otpada na regionalnom nivou.
Na kraju je poručeno da je važno podići svijet građana o cirkularnoj ekonomiji.
Panel na temu "Stanje cirkularne ekonomije na Zapadnom Balkanu", je održan u sklopu 9. Savjetovanje o energetici pod nazivom "Digitalna transformacija i cirkularna ekonomija za održivu budućnost na Zapadnom Balkanu".
E.S.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
