Kolumna

Svim ženama u BiH, regionu i cijelom svijetu želimo siguran i snažan 8. mart

07.03.2021. 17:35 / Piše: Kathleen Kavalec za Akta.ba

Društva se mogu razvijati na miroljubiv, održiv i prosperitetan način samo onda kada žene i muškarci uživaju jednaka prava, jednak nivo zastupljenosti i imaju jednak pristup resursima.

U ovom trenutku se suočavamo ne samo sa jednom, nego sa dvije globalne krize – pandemijom i klimatskom krizom.

Jasno je da su nam potrebni znanje i vještine svih nas da prevaziđemo tu situaciju i da stvorimo bolju budućnost za sve nas.

Nema smisla isključiti polovinu stanovništva iz te potrage za rješenjem.

Zbog toga cilj mora biti da se poveća zastupljenost žena na svim nivoima i u svim sferama društva.

Moramo učiniti sve da osiguramo da u to budu uključeni najbolji i najpametniji ljudi iz cjelokupnog stanovništva, a ne samo iz jedne njegove polovine.

Kroz naš rad i kontakte sa ljudima znamo da se žene koje teže ka tome da igraju važnu ulogu u politici, poslovnom svijetu, akademskoj zajednici, novinarstvu ili neku drugu društvenu ulogu u Bosni i Hercegovini (BiH) suočavaju sa brojnim izazovima.

Nedavno održani opštinski izbori u BiH su još jednom pokazali koliko su žene nedovoljno zastupljene u politici, kao što je to slučaj i u drugim ključnim liderskim ulogama u ovoj državi.

Žene se uporno suočavaju sa preprekama koje ih sprečavaju da se potpunije angažuju u javnom životu, ali su žene isto tako uporne i odlučne da promijene to stanje stvari.

Danas, na Međunarodni dan žena, bismo mi, Misija OSCE-a u BiH i Ambasada Švedske u Sarajevu, države koja predsjedava OSCE-om u toku 2021. godine, željeli da pružimo našu podršku preko potrebnom razgovoru o rasprostranjenosti i šteti koju uzrokuju zlonamjerni napadi na žene i uznemiravanje žena u javnoj sferi.

Ućutkivanje, zastrašivanje i vrijeđanje žena koje žele da učestvuju u javnom životu je poražavajuće ne samo za napadnute žene, već i za cjelokupno društvo. 

Namjerno širenje zlonamjernih dezinformacija čija je namjera da diskredituju ili zastraše javne ličnosti, bez obzira da li su u pitanju žene ili muškarci, mora biti prepoznato kao sigurnosna prijetnja, a ne "samo žensko pitanje". Takvi napadi podrivaju javnu sigurnost, slabe povjerenje javnosti u institucije i povećavaju ugroženost države.

To su napadi na demokratiju koji negativno utiču na sigurnost svih.

Uznemiravanje, a naročito seksualno uznemiravanje, se javlja u mnoštvu oblika – od neželjenog dodira, zagrljaja ili poljupca, seksualno sugestivnih komentara ili šala, do nametljivih pitanja ili širenja dezinformacija o privatnom životu i političkim stavovima neke žene.

OSCE-ovo istraživanje pod nazivom Dobrobit i sigurnost žena je pokazalo da je skoro 30% žena u BiH iskusilo najmanje jedan oblik seksualnog uznemiravanja. Od tog broja, samo 3% je to prijavilo policiji. 

Pogled na javni život u BiH otkriva jedan obrazac rodno zasnovanih napada na političarke i državne službenice koji se ponavlja.

Kada žene učine prve korake u karijeri, kao i kada napreduju u karijeri, one se suočavaju sa različitim oblicima uznemiravanja na radnom mjestu i u javnoj sferi.

Mnoge žene su u nekom trenutku bile meta ličnih napada jer su se usudile da teže ka pozicijama koje tradicionalno zauzimaju muškarci.

Moraju se boriti sa patrijarhalnim porodičnim ulogama, obrazovnim sistemom koji ukorjenjuje zastarjele rodne norme i sa političkim i ekonomskim sistemima kojima dominiraju muškarci.

Tokom vremena koje smo provele u BiH, svjedočile smo tome da mnoge žene hrabro prave korak naprijed ka učešću u javnom životu, ali smo nažalost takođe vidjele bezbroj ličnih napada na žene.

Na nedavnom događaju koje su organizovale Misija OSCE-a u BiH i Ambasada Švedske, učesnice i učesnicI su diskutovali o načinima na koje oni koji uznemiravaju stavljaju metu na žene i njihov javni angažman.

Napadači kritikuju seksualnost i ponašanje žena, kao i njihove uloge majki i supruga, oslanjajući se na društvene mreže da šire lažne i zlonamjerne narative o njihovim ličnim životima i političkim stavovima, implicitno ili eksplicitno pozivajući druge da im se pridruže i pojačaju intenzitet napada, često do tačke ugrožavanja lične sigurnosti žena koje su meta napada.

Korištenje laži i dezinformacija sugeriše postojanje pokušaja da se diskredituju žene i da ih se prisili da učine korak nazad ka tradicionalnim ulogama.

Kada se žene javno usprotive uznemiravanju, često se suočavaju sa nevjericom ili sa još više uznemiravanja, u naporu da ih se ućutka.

Ženama i djevojčicama se savjetuje da "snize ton", "budu ljubaznije", ili da se povuku iz te situacije, što su iste strategije koje se koriste da obeshrabre žene kako ne bi igrale veću ulogu u javnoj sferi. 

Proteklih sedmica smo vidjele snažnu reakciju javnosti na takvo stanje.

Žene na Balkanu su hrabro počele da razmjenjuju svoja iskustva u vezi sa rodno zasnovanim nasiljem i uznemiravanjem putem pokreta pod nazivom "Nisam tražila".

Taj pokret predstavlja nadgradnju na decenije rada organizacija i aktivista koji se bave zaštitom ženskih prava i ljudskih prava.

Njihov vrijedan rad nas je doveo do ovog trenutka u kome se žene osjećaju slobodne da progovore, udružujući snage u tome da na površinu izvuku jedan dugogodišnji problem.

Nadamo se da će zamah koji je stvorio taj pokret biti iskorišten da se provedu promjene čiji su put utrle prethodne generacije.

Još je ostalo mnogo posla da se uradi da bismo se pravilno uhvatili u koštac sa kulturom uznemiravanja u BiH.

Političke stranke trebaju ponuditi punu podršku ženama i djevojčicama koje žele da igraju ulogu u javnom životu.

Policija i pravosuđe moraju težiti ka potpunoj provedbi Zakona o ravnopravnosti spolova, te istražiti i procesuirati zvaničnike koji koriste klevetnički ili seksistički govor, koji šire dezinformacije ili ugrožavaju nečiju ličnu sigurnost.

Promjena stavova i starih navika jeste izazov, ali nije nemoguća.

BiH je već usvojila zakonske odredbe i politike djelovanja neophodne za borbu protiv uznemiravanja.

Ono što je sada potrebno je provedba i politička podrška. Ako to postoji, promjena je moguća.

U međuvremenu, svi možemo pomoći iskazujući solidarnost sa hrabrim ženama koje su odlučile da progovore i usprotive se svakom obliku rodno zasnovanog nasilja, uznemiravanja ili napada, onda kada tome budemo svjedočili.

Važno je da žene i muškarci saslušaju iskustva drugih i da sarađuju na stvaranju bolje i sigurnije budućnosti za sve.

Svim ženama u BiH, regionu i cijelom svijetu želimo siguran i snažan 8. mart.

 

( Kolumna ambasadorice Kathleen Kavalec, šefice Misije OSCE-a u BiH i ambasadorice Švedske Johanne Strömquist, čija država predsjedava OSCE-om u toku 2021. godine povodom 08. marta, Međunarodnog dana žena. )

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Kolumna