Izmjena i dopuna Zakona o izvršnom postupku

Službene novine Federacije BiH, broj 19/25, 14.03.2025. godine

Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠNOM POSTUPKU

Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 12.12.2024. godine i na sjednici Doma naroda od 04.03.2025. godine.

Broj 01-02-1-119-01/25
12. marta 2025. godine
Sarajevo

Predsjednica
Lidija Bradara, s. r.

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠNOM POSTUPKU

Član 1.

U Zakonu o izvršnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09, 35/12 i 46/16) u članu 8. stav (3) mijenja se i glasi:
"(3) Ako se izvršno rješenje o izvršenju na određenom predmetu ili sredstvu ne može provesti, tražilac izvršenja može radi namirenja istog potraživanja predložiti novo sredstvo ili predmet izvršenja, u roku od 15 dana od dana prijema obavijesti suda da se izvršenje nije moglo provesti na predloženom sredstvu i predmetu izvršenja, o čemu će sud odlučiti rješenjem."

Član 2.

U članu 12. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi:
"(5) Na postupanje drugostepenog suda po žalbi u cijelosti se primjenjuju odredbe od čl. 203. do 232a. Zakona o parničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15)."
Dosadašnji st. (5) i (6) postaju st. (6) i (7).

Član 3.

U članu 50. iza stava (5) dodaje se novi stav (6) koji glasi:
"(6) Prijedlog za nastavak postupka podnosi se u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke parničnog suda shodno odredbi člana 25. st. (1), (2), (4) i (5) ovog zakona. Ako tražilac izvršenja u ovom roku ne stavi prijedlog za nastavak izvršenja, sud će obustaviti izvršni postupak."
Dosadašnji st. (6), (7) i (8) postaju st. (7), (8) i (9).

Član 4.

U članu 60. iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi:
"(4) Tražilac izvršenja može samo jednom predložiti odlaganje izvršenja u toku postupka.".

Član 5.

Član 61. mijenja se i glasi:

"Član 61.
(Vrijeme za koje se izvršenje odlaže)
(1) Sud će odložiti izvršenje za vrijeme koje je tražilac izvršenja predložio, ali ne duže od šest mjeseci.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, sud može na prijedlog tražioca izvršenja odložiti izvršenje i na duži vremenski period ukoliko su tražilac izvršenja i izvršenik zaključili pismeni sporazum o načinu izmirenja potraživanja.".

Član 6.

U članu 63. st. (3) i (4) mijenjaju se i glase:
"(3) Izvršenje će se obustaviti ako je postalo nemoguće. Prije donošenja rješenja o obustavi izvršenja, sud će tražioca izvršenja pozvati da podnese prijedlog iz člana 8. stav (3) ovog zakona, u roku od 15 dana od dana prijema poziva.
(4) Rješenje o obustavi izvršenja iz stava (3) ovog člana, sud će donijeti ako prijedlog ne bude podnesen u roku ili ako je prijedlog neosnovan.".

Član 7.

Član 69. mijenja se i glasi:

"Član 69.
(Nepokretnost kao predmet izvršenja)
Ukoliko nije drugačije određeno, predmet izvršenja može biti samo nepokretnost kao cjelina određena propisima koji uređuju vlasništvo i druga stvarna prava.
Suvlasnički dio nepokretnosti može biti samostalan predmet izvršenja u pogledu kojeg se na odgovarajući način primjenjuju pravila ovog zakona o izvršenju na nepokretnostima.
U slučaju postupka izvršenja na suvlasničkom dijelu, a prema zahtjevu tražioca izvršenja, izvršenika ili drugog suvlasnika, sud će u rješenju o izvršenju odrediti da se na prodaju ponudi kako cjelokupna nepokretnost tako i suvlasnički dio koji je predmet izvršenja. Prodaja cjelokupne nepokretnosti izvršenja vršit će se samo ako na to izričito pristane suvlasnik nepokretnosti koji nije izvršenik. Prije donošenja rješenja o izvršenju, sud mora pribaviti izričit pristanak suvlasnika nepokretnosti koji nije izvršenik i u rješenju o izvršenju naznačiti da će svojim zaključkom iz člana 90.stav (3) ovog zakona odlučiti da li je predmet prodaje cjelokupna nepokretnost ili samo njen suvlasnički dio. U istom rješenju sud će odrediti da se zabilježba izvršenja iz člana 72. ovog zakona odnosi na cjelokupnu nepokretnost ili na suvlasnički dio. U slučaju da nema izričitog pristanka suvlasnika nepokretnosti koji nije izvršenik za izvršenje na cjelokupnoj nekretnini, sud će odrediti izvršenje samo na suvlasničkom dijelu.
Suvlasnici koji nisu izvršenici imaju pravo na namirenje u visini svojih suvlasničkih dijelova iz iznosa dobijenog prodajom stvari prije namirenja tražioca izvršenja i drugih lica koja se namiruju u izvršnom postupku, a prije naknade troškova izvršnog postupka.
Suvlasnici koji nisu izvršenici imaju pravo zahtijevati da im se stvar koja je predmet izvršenja ustupi ako polože iznos koji odgovara vrijednosti izvršenikovog udjela u toj stvari.
Suvlasnika koji nije izvršenik, a kojem je osporen udio u stvari koja je predmet izvršenja, sud će uputiti na parnicu protiv tražioca izvršenja, a i protiv izvršenika ako i on osporava njegovo pravo, da dokaže svoje pravo, osim ako u izvršnom postupku ne može dokazati svoje pravo pravosnažnom presudom, javnom ispravom ili prema zakonu ovjerenom privatnom ispravom. Na pokrenutu parnicu kao i na prava suvlasnika da u njoj traže odlaganje postupka izvršenja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje postupanje suda po prigovoru trećih lica.
Ako suvlasnik iz stava (6) ovog člana može dokazati svoje pravo pravosnažnom presudom, javnom ispravom ili po zakonu ovjerenom privatnom ispravom, sud će postupati kao da njeno pravo nije osporeno.
Okolnost da je sud u izvršnom postupku uzeo da pravo lica iz stava (6) ovog člana nije osporeno u smislu odredaba st. (6) i (7) ovog člana, ne utiče na pravo tražioca izvršenja ili izvršenika da svoja prava protiv tog lica ostvaruju u posebnoj parnici.
U slučaju postupka izvršenja na zajedničkoj imovini, a prema zahtjevu tražioca izvršenja, sud će u rješenju o izvršenju odrediti da se na prodaju ponudi cijela nepokretnost u zajedničkom vlasništvu, samo ako na to izričito pristanu svi zajedničari koji nisu izvršenici. U tom slučaju odredbe st. (2) do (8) ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju i na vlasnike zajedničke imovine (zajedničari). Ako između izvršenika i ostalih vlasnika zajedničke imovine ne postoji saglasnost o njihovim pravima u zajedničkoj stvari, sud će vlasnika zajedničke imovine koji osporava izvršenikova prava na zajedničku stvar zaključkom uputiti da svoja prava dokazuje u parnici. Na pokrenutu parnicu kao i na prava vlasnika zajedničke imovine da u njoj traže odlaganje postupka izvršenja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojim se uređuje postupanje suda po prigovoru trećih lica.
Ako je u vezi neke nepokretnosti ili njenog idealnog dijela osnovano pravo plodouživanja, ono može biti samostalni predmet izvršenja samo ako na to izričito pristane suvlasnik koji nije izvršenik, s tim da izvršenik može namiriti svoje potraživanje iz plodova koje to pravo daje na osnovu nekog pravnog odnosa (najamnina, zakupnina) u pogledu čega se na odgovarajući način primjenjuju pravila ovog zakona o izvršenju na pravima.".

Član 8.

Član 79. mijenja se i glasi:

"Član 79.
(Izuzimanje od izvršenja)
Ne može biti predmet izvršenja poljoprivredno zemljište zemljoradnika u površini do 5.000 m².
Ne može biti predmetom izvršenja nepokretnost koja predstavlja jedini dom izvršenika.
Jedini dom izvršenika u smislu stava (2) ovog člana je nepokretnost ili drugi objekat koji služi isključivo za stanovanje izvršenika i članova njegove uže porodice u mjestu prebivališta izvršenika i članova njegove uže porodice. Obim i površinu nepokretnosti koja predstavlja jedini dom izvršenika koja se izuzima od izvršenja utvrđivat će sud u svakom konkretnom slučaju.
Ne može biti predmet izvršenja nepokretnost izvršenika, ukoliko je ukupna visina potraživanja iz izvršne ili vjerodostojne isprave manja od 1/3 tržišne vrijednosti nepokretnosti.
Odredba iz st. (1), (2) i (4) ovog člana se neće primjenjivati u postupku izvršenja na nepokretnostima ukoliko je izvršenik pristao na izvršenje na toj nepokretnosti ili ukoliko je na nepokretnosti prethodno voljom izvršenika zasnovano založno pravo.".

Član 9.

Član 87. mijenja se i glasi:

"Član 87.
(Pretpostavke za održavanje ročišta)
Ročište za javno nadmetanje održat će se ako sud utvrdi da su ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo održavanje propisane članom 82. ovog zakona.
Ako na prvo ročište ne dođe ni jedan ponuđač, prodaja će se smatrati neuspjelom, a sud će zakazati drugo ročište u roku od 30 dana.
Na zahtjev lica koje ima pravo prvenstva namirenja, sud će zaključkom odrediti da se ročište za prodaju odgodi ako učestvuje samo jedan ponuđač. Odgoda iz ovih razloga se može tražiti samo jednom u toku postupka.".

Član 10.

Član 89. mijenja se i glasi:

"Član 89.
(Prodajna cijena)
Bez pristanka lica koja se u izvršnom postupku po redu prvenstva namiruju prije tražioca izvršenja, nepokretnost se na javnom nadmetanju ne može prodati po cijeni koja ne pokriva ni djelimično iznos potraživanja tražioca izvršenja.
Na prvom ročištu za javno nadmetanje ne može se nepokretnost prodati ispod 70% utvrđene vrijednosti. Početne ponude za prvo ročište na iznose manje od 70% utvrđene vrijednosti neće biti razmatrane.
Ako se nepokretnost ne proda na prvom, sud će zakazati drugo ročište u roku od 30 dana. Sud će zakazati ročište u istom roku i u slučaju da tri ponuđača sa najvišom ponudom na prvom ročištu nisu uplatila prodajnu cijenu u skladu sa odredbama člana 92. stav (3) ovog zakona.
Na drugom ročištu nepokretnost ne može biti prodata za manje od polovine vrijednosti utvrđene zaključkom o prodaji. Početna ponuda na drugom ročištu ne može biti manja od jedne polovine od utvrđene vrijednosti.
Ako nepokretnost ne bude prodana ni na drugom ročištu, sud će na prijedlog tražioca izvršenja donijeti rješenje kojim se utvrđuje pravo vlasništva tražioca izvršenja na nepokretnost srazmjerno njegovom potraživanju u odnosu na utvrđenu vrijednost nepokretnosti.
Izuzetno od stava (5), ukoliko je razlika visine potraživanja i vrijednosti nepokretnosti manja od 20%, sud može na prijedlog tražioca izvršenja ili izvršenika dosuditi da nepokretnost pripadne tražiocu izvršenja, uz obavezu tražioca izvršenja da izvršeniku isplati razliku između visine potraživanja i vrijednosti nepokretnosti.
Prijedlog iz stava (5) ovog člana može se podnijeti u roku od 15 dana od dana održavanja drugog ročišta za prodaju o kojem prijedlogu je sud dužan donijeti rješenje u roku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga.
Ukoliko nema nosilaca prava preče kupovine iz člana 83. stav (1) ovog zakona, lice koje prema odredbama člana 98. ovog zakona ima pravo prvenstvenog namirenja iz prodajne cijene stiče pravo preče kupovine po cijeni postignutoj na drugom ročištu.
Stranke i lica koja se namiruju u postupku mogu se sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik, da se nepokretnost može prodati nadmetanjem i za cijenu nižu od one iz st. (1), (2) i (4) ovog člana.
Ako su se stranke prije pokretanja izvršnog postupka u sporazumu sklopljenom pred sudom saglasile da se nepokretnost radi naplate potraživanja tražioca izvršenja utvrđene tim sporazumom može prodati i za cijenu nižu od one iz st. (1), (2) i (4) ovog člana, nepokretnost se već na prvom ročištu za prodaju može prodati po toj cijeni ako u postupku ne sudjeluju druga lica koja se u njemu namiruju, a svoje su pravo upisala u zemljišnu knjigu prije nego što je u tu knjigu upisano pravo tražioca izvršenja kojim je osigurana naplata njegovog potraživanja. Najniža cijena po kojoj se nepokretnost može prodati u tom slučaju ne može biti ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.
Odredbe st. (1), ( 2), (4), (9) i (10) ovog člana na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju u kojem se nepokretnost prodaje neposrednom pogodbom.".

Član 11.

U članu 93. stav (4) mijenja se i glasi:
"(4) Rješenje iz stava (1) ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli, te dostavlja kupcu i svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji, kao i svim učesnicima u nadmetanju.".

Član 12.

U članu 95. stav (1) mijenja se i glasi:
"(1) Sud će obustaviti izvršenje ako se nepokretnost nije mogla prodati ni na drugom ročištu i ako nije podnesen prijedlog iz člana 89. stav (5) ovog zakona.".

Član 13.

Član 125. mijenja se i glasi:

"Član 125.
(Bezuspješan pokušaj pljenidbe)
(1) Ako se pri pljenidbi ne nađu pokretne stvari koje mogu biti predmet izvršenja, sud će o tome obavijestiti tražioca izvršenja koji nije bio prisutan pljenidbi te pozvati istog da u roku od 30 dana dostavi tačnu adresu gdje se nalaze pokretne stvari izvršenika ili u
protivnom da uredi svoj prijedlog za izvršenje i predloži provođenje izvršenja na predmetu i sredstvu podobnom za izvršenje.
(2) Ukoliko tražilac izvršenja ne postupi u roku iz stava (1) ovog člana sud će obustaviti postupak izvršenja.".

Član 14.

Član 137a. mijenja se i glasi:
"Član 137a.
(Osiguranje sredstava iz budžeta odnosno finansijskog plana)
Ustanove iz člana 79a. stav (2) ovog zakona, dužne su u svojim budžetima predvidjeti sredstva za isplatu izvršnih sudskih rješenja na teret budžeta u visini od najmanje 0,5 % ukupno planiranih prihoda u budžetu.".

Član 15.

Član 137b. mijenja se i glasi:
"Član 137b.
(Izuzimanje od izvršenja)
Ne mogu biti predmet izvršenja novčana sredstva ustanova iz člana 79a. stav (2) ovog zakona koja služe za vršenje djelatnosti od javnog interesa i koje osiguravaju ostvarivanje prava iz člana 79a. stav (2) ovog zakona, osim u visini iz člana 137a. ovog zakona. Nadležni sud u svakom konkretnom slučaju odlučuje o ispunjenju uvjeta za izuzimanje od izvršenja.".

Član 16.

Član 138. mijenja se i glasi:

"Član 138.
(Ograničenje izvršenja)
Izvršenje na: plaći, nadoknadi umjesto plaće, nadoknadi za skraćeno radno vrijeme i nadoknadi zbog umanjenja plaće i penzije, primanja po osnovu nadoknade zbog tjelesnog oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju i primanja po osnovu privremene nezaposlenosti i nadoknada za rad osuđenika, može se provesti do iznosa od jedne polovine.
Izuzetno od stava (1) ovog člana, izvršenje na minimalnoj i zagarantiranoj penziji može se provesti do iznosa od jedne trećine.
Kod odlučivanja o visini izvršenja iz st. (1) i (2) ovog člana, sud će uzeti u obzir materijalno i finansijsko stanje izvršenika.
Ograničenja izvršenja na novčanim potraživanjima izvršenika iz stava (1) ovog člana primjenjuju se samo ako potraživanja ne prelaze 1.000,00 KM mjesečno. Na dijelu potraživanja koji prelazi 1.000,00 KM mjesečno izvršenje se može provesti do iznosa od dvije trećine potraživanja.
Izvršenje na teret sredstava budžeta Federacije Bosne i Hercegovine i kantona provest će se u visini predviđenoj na određenoj poziciji budžeta i u skladu sa zakonom o izvršavanju budžeta.
Izvršenje na teret sredstava budžeta grada i općine provest će se u visini predviđenoj na određenoj poziciji budžeta i u skladu sa odlukom o izvršavanju budžeta.
Više povjerilaca koji ostvaruju svoja novčana potraživanja iz budžeta namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da se namire iz budžeta, s tim da zastarjevanje ne teče do konačnog namirenja potraživanja iz sudske odluke.
Svi nivoi vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federacija, kanton, grad i općina) koji imaju izvršne sudske presude dužni su u svojim budžetima predvidjeti sredstva za isplatu sudskih izvršnih rješenja na teret tih budžeta u iznosu najmanje 0,5% ukupno planiranih prihoda u budžetu.

Član 17.

Iza člana 138. dodaje se novi član 138a. koji glasi:
"Član 138a.
(Izuzimanje od izvršenja)
Izuzeta su od izvršenja primanja po osnovu socijalne i humanitarne pomoći, primanja po osnovu dodatka na djecu i primanja po osnovu stipendije i pomoći učenicima i studentima.".

Član 18.

U članu 166. stav (2) mijenja se i glasi:
"(2) Rješenjem o izvršenju na novčanim sredstvima koja se vode na transakcijskom računu izvršenika nalaže se banci da novčani iznos za koji je izvršenje određeno prenese s transakcijskog računa izvršenika na transakcijski račun tražioca izvršenja ili njegovog punomoćnika na osnovu specijalne punomoći, a za potraživanja za koja nije propisana naplata preko žiro-računa kod banke da isplati taj iznos u gotovom novcu tražiocu izvršenja ili njegovom punomoćniku na osnovu specijalne punomoći."
U stavu (3) u prvoj rečenici, iza riječi "tražiocu izvršenja" dodaju se riječi: "ili njegovom punomoćniku na osnovu specijalne punomoći".
U stavu (4) iza riječi: "tražioca izvršenja" dodaju se riječi: "ili njegovog punomoćnika."

Član 19.
(Primjena)

Postupci u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona bude doneseno rješenje o dozvoli izvršenja, provest će se prema ranije važećim odredbama ovog zakona.

Član 20.
(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Dragan Mioković, s. r.

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinović, s. r.