Peti Međunarodni kongres pčelarstva sa učesnicima iz cijelog svijeta

Peti Kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima sa međunarodnim učešćem zakazan je za za naredna dva dana, petak 20. i subotu 21. novembra. 

Organizatori, svjesni izazova i ograničenja uzrokovanih pandemijom virusa Covid-19, ovog puta prezentacije i diskusije preusmjeravaju na online platformu, a dio učesnika će biti i fizički prisutno u Tuzli. 

Trideset osam tema 

Najavljeno je 38 istraživačkih tema koje će biti predstavljene putem usmenih i poster prezentacija, uglavnom online putem "Zoom" platforme. Uz predstavnike akademske i istraživačke zajednice, te predstavnika pčelarskih udruženja i saveza iz cijele BiH, učesnici dolaze i iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Slovenije, Ukrajine, Turske i Velike Britanije, poručuju organizatori. 

Na Kongresu je učešće najavila i Anna Burga, predstavnica FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija).

Svrha Kongresa je međusobno povezivanje akademske zajednice, pčelara, poljoprivrednih proizvođača, industrije (prehrambene, farmaceutske, hemijske i drugih) te državnih institucija  u jedinstven lanac vrijednosti. Zbog toga strukturu učesnika Kongresa, na domćoj i međunarodnoj razini, čine predstavnici akademske zajednice, naučnih instituta, pčelara, industrije, poljoprivrede i državnih organa. 

"Prezentiranjem znanja i iskustva na Kongresu nastoji se doprinijeti razvoju pčelarstva u Bosni i Hercegovini ali i kompletnoj regiji. Polazi se i od činjenice da pčelarska djelatnost može umanjiti siromaštvo u ruralnim područjima te smanjiti migracije stanovnistva, a to su nesumnjivo prioritetni ciljevi društva. S tim u vezi, pčelarskoj proizvodnji je neophodno povećanje produktivnosti, unapređenje osiguranja kvalitete ali i povećanje efikasnosti i učinkovitosti", ističe prvi čovjek kongresa prof.dr. Midhat Jašić.

Uz centralno mjesto održavanja na Tehnološkom fakultetu Tuzla, putem ZOOM platforme biće aktivno još 200 učesnika iz cijelog svijeta. Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica na kongresu, osim svojih tema uokviru programskih sadržaja, pruža podršku u organizaciji i provedbi kongresa. 

Pozvani predavači na peti kongres su Ali Timucin Atayoglu (predsjednik Asocijacije apiterapeuta Istanbul, Turska), Anna Burka (nacionalni savjetnik za FAO), Mohamed Osmani (Univerzitet u Yorku, Velika Britanija), Janko Božič (Biotehnički fakultet Ljubljana, Slovenija), Slađan Rašić (Fakultet ekološke poljoprivrede, Univerzitet Edukons, Sremska Kamenica, Srbija), Kadrija Hodžić (Ekonomski fakultet Tuzla, BiH), Nataša Lilek (Asocijacija pčelara Slovenije, Lukovoca,  Slovenija), Dragan Jovanov (Bitola,  Makedonija) i Seda Nurtac Bayramoglu (Apitherapy Research Team, Turska asocijacija apiterapeuta, Istanbul Turska). 

Predavanja koja imaju praktičnu vrijednost

Predavanja tretiraju proizvodnju meda u svijetu, iskustva pčelarenja iz Malezije, nova istraživanja iz oblasti tretmana protiv bolesti pčela, bolesti pčelinjih zajednica, predatore i štetočine u pčelarstvu, proizvodnju matične mliječi, pripreme zajednica za zimovanje, tipove košnica, prihranjivanje pčela i pčelarenje u vrijeme COVID-19, kao i stanje i perspektive pčelarstva u BiH. 

Teme su i primjena analize i mjerenja u određivanju boje meda, standardizacija polena, karakterizacija makedonskog šumskog meda, sadnja medonosnog bilja, inteligentni kontrolni uređaji, praćenje potrošnje meda na području Našica, savremene metode detekcije patvorenog meda, pakiranje polena, legislativa i modeli podrške u pčelarstvu, te perspektive razvoja pčelarstva u FBiH, antimikrobna aktivnost u medu, antibakterijsko djelovanje meda od kestena, med u vegetarijanskoj prehrani, značaj propolisa u jačanju imunog sistema, pčelinji otrov u zaštiti pčelara od COVID 19.... 

Predavači dolaze iz Turske, Velike Britanije, SAD, Makedonije, Ukrajine, Slovenije, Srbije, Hrvatske  i BiH.  

Kako ističe predsjednik Organizacionog odbora Sanel Hodžić, prezentiranjem znanja i iskustva na Kongresu nastoji se doprinijeti razvoju pčelarstva u Bosni i Hercegovini ali i kompletnoj regiji. 

"Polazi se i od činjenice da pčelarska djelatnost može umanjiti siromaštvo u ruralnim područjima te smanjiti migracije stanovnistva, a to su nesumnjivo prioritetni ciljevi društva. S tim u vezi, pčelarskoj proizvodnji je neophodno povećanje produktivnosti, unapređenje osiguranja kvalitete ali i povećanje efikasnosti i učinkovitosti", navodi Hodžić.