Kina neće tehnologiju SAD-a zbog sigurnosti

26.02.2015. 12:59 / Izvor: Al-Jazeera Balkans
Kina neće tehnologiju SAD-a zbog sigurnosti

Ipak, analitičari ocjenjuju da je vjerovatno riječ o želji Kine da zaštiti svoje proizvođače od konkurencije.

Kina je smanjila broj visokotehnoloških proizvoda čuvenih svjetskih brendova, prije svega američkih, koje stavlja na listu centraliziranih nabavki za potrebe svoje državne administracije, u korist domaćih proizvođača, uz obrazloženje da je riječ o sigurnosnim razlozima.

I dok analitičari Reutersa ocjenjuju da je vjerovatno riječ o želji Kine da zaštiti svoje proizvođače od konkurencije, predstavnici Kine kao razlog navode nedovoljnu sigurnost proizvoda koji su skinuli sa liste.

Među proizvodima, od kojih su Kinezi odustali, najviše se nalazi mrežne opreme američke kompanije Cisco Systems, koji je nekada imao 60 proizvoda na listi, ali krajem prošle godine, kako pokazuje analiza, više nije bilo nijednog, prenosi Tanjug.

Također je smanjen i broj smartphonea i personalnih kompjutera proizvođača Applea i Intela, softverske firme McAfee i mrežnih i serverskih softvera Citrix Systems, prenosi Reuters.

Broj tehnoloških proizvoda koje koriste kineska ministarstava, za posljednje dvije godine povećan je za više od 2.000 i dostiže cifru od skoro 5.000 proizvoda, ali riječ je uglavnom o proizvodima domaćih proizvođača. S druge stane broj proizvoda inostranih tehnoloških brendova smanjen je za trećinu, a polovina se odnosi na sigurnosnu opremu.

Domaće garancije

Prema riječima zvaničnika Agencije za snabdijevanje, domaći proizvodači sigurnosnih tehnologija nude mnogo više garancija od inostranih.

Do te promjene u Kini je došlo kada je nekadašnji službenik američke sigurnosne agencije (NSA) Edward Snowden objavio da ta agencija koristi nekoliko globalnih špijunskih programa u saradnji sa telekomunikacionim kompanijama i evropskim vladama.

Prema riječima direktora Instituta za vanjsku trgovinu Univerziteta za Međunarodni biznis u Pekingu Tu Xinquana, to je izazvalo veliku zabrinutost, prije svega kod vodećih političara, a on smatra da je američka vlada također odgovorna.

To je u značajnoj mjeri poremetilo odnose SAD i Kine, gdje su obje strane optuživale jedna drugu zbog zloupotreba.

Glasnogovornik State Departmenta je izjavio da su Sjedinjene Američke Države veoma zabrinute nedavnim regulatornim aktivnostima Kine, vezanim za cyber sigurnost, jer nisu u skladu sa principima slobodnog i otvorenog tržišta.

Jedna grupa američkih kompanija poslala je prošlog mjeseca žalbu zbog novih sigurnosnih pravila u Kini, koja traže od prodavaca da kineskim bankama predaju tajne originalne kodove i da budu prilagođeni kineskim algoritmima.

Kako se navodi, lista nabavki ne navodi detalje o količini proizvoda koji su kupljeni i za koga, da li za državne ili lokalne vlasti, ili državna preduzeća, ali sigurno je da nije za vojsku koja ima svoj sopstveni sistem snabdijevanja.

Favoriziranje Kineza

Ministar finansija to nije želio da komentira, kao ni firme koje se smatraju oštećenim. Predstavnik jedne od tih američkih firmi, koji nije želio da bude imenovan, rekao je da nema nikakve sumnje da iza kineskih poteza stoji favoriziranje domaćih proizvođača, jer je strateški cilj da kineske tehnološke kompanije dobiju veći dio tržišta.

Tehnološko tržište u Kini je poraslo u 2015. godini na 465,6 milijardi dolara, ili za 11,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Predsjednik kineske kompanije Wondersoft Wang Zhihai, koja osigurava zaštitu informacija za vladu, državne banke i privatna preduzeća, smatra da je kinesko tržište ipak bilo fer u poređenju sa američkim.

Naime, tamo kineska kompanija Huawei technologies, koja pravi telekomunikacionu opremu ne može dalje da posluje zbog američke zabrinutosti za sigurnost.

Neki stručnjaci opet smatraju da je opasno za Kinu da zavisi samo od domaće tehnologije, koja je prema njihovim ocjenama, inferiorna u odnosu na strane i izloženija cyber napadima.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza