Inovacije: Konstruisan drugi bh. elektroautomobil - Bošnjakova corsa, do mora bez punjenja

Rudolf Bošnjak, elektroničar iz Sarajeva, priveo je kraju izradu elktrovozila koje će dostizati brzinu od 130 km/h i imati domet od 230- 250 kilometara.

U samom centru Sarajeva, već nekoliko mjeseci na valjcima, kao na tehničkom pregledu, stoji izložen stari opel, prva verzija corse iz 1988. godine. Ništa čudno, rekli bi mnogi, naši gradovi danas i služe kao odlagališta svakojakog otpada, posebno odbačenih automobila. Ipak, ova corsa sve je samo ne otpad, štaviše, riječ je o novini od koje bi naša okolina mogla imati mnogo koristi.

Sarajevo, Kosovo, Irak...

"U ovu corsu ugrađen je elektromotor od 22 kilovata, Siemensov inverter izlazne snage od 100 kW, koji jednosmjernu struju pretvara u izmjeničnu, ugrađeno je devet baterija svaka s napom od 12 volti i sve to čini moj novi, drugi po redu elektroauto", priča s primjetnim ponosom Rudolof Bošnjak, elektroničar, Sarajlija koji je u životu radio razne poslove na raznim stranama svijeta, obično vezane za elektriku, kompjutere...

Nedavno se vratio iz Iraka, o čemu svjedoči majica američke vojske na njemu. S istom vojskom bio je i na Kosovu. Iz ladice vadi dijelove starog, ustvari prvog IRIS-ovog kompjutera (nekadašnji napredni odsjek nekadašnjeg giganta Energoinvesta) za koji je konstriuisao napojnu jedinicu davnih 80-ih prošlog vijeka. Učestvovao je i u pokretanju OBN televizije.

"Ovaj automobil će imati doseg od skoro 250 kilometara, a vjerujem da će se moći kretati brzinom do 130 km/h, po ravnom, uz 6.000 obrtaja. Ovo je posao budućnosti u koji sam krenuo svjestan sve većeg zagađenja, pokušaj da se stekne znanje koje u ovoj državi ne postoji", kaže i podsjeća da se elektroautima bavi od 2006.godine i da je već konstruisao jedan – u opel kadeta je ugradio elektromotor snage 7,5 kW, koji je u petoj dostizao brzinu od 95 na sat.

Na našu pomalo zajedljivu opasku da se, ako je zagađenje u BiH i Sarajevu u pitanju, ovim poslom mogao početi baviti prije 30 godina, on kaže da je tada bio mlad i da su ga tada zanimale neke druge stvari.

A svoj elektroautomobil, koji bi se uskoro mogao zakotrljati sarajevskim asfaltom, Rudolf naziva perspektivnim i korisnim projektom, a što je najvažnije - primjenjivim u praksi. Tvrdi da mu je plan prepraviti 10.000 automobila s benzinskim ili dizel motorima i da cijena ne bi smjela prelaziti iznos od 10.000 KM po vozilu.

"Trenutno mi samo treba donacija za Lithium Iron Phosphate (LiFePO4) bateriju kojau Kini košta oko 5.000 dolara i inverter od 3.000 i imao bih sve. Međutim, ovdje nemam s kim da razgovaram, niko neće da investira u razvoj. Sve što sam imao uložio sam u ovaj projekat", kaže Rudolf koji trenutno egzistenciju obezbjeđuje tako što popravlja kompjutere i elektronske urađaje.

"Svi naši veliki biznismeni su spremni pomagati, ali samo riječima. Kada treba dati novac jednostavno ispare", kaže Bošnjak.

"Lažu nemilice. Evo, imam jednog trabanta za obradu, ali nemam novaca za nabavku novih elektro elemenata. A u svijetu se mnogi bave ovim poslom i nisu nam daleko odmakli. A, hoće... Ja sam u ovaj posao sve uložio i bankrotir’o sam", dodaje.

Elektroauto nije jedina meta Rudolfovih eksperimentisanja. Očaran Nikolom Teslom i njegovom (onostranom) strujom, vrši ispitivanja i opite od kojih mnogo očekuje, ali o kojima zasad ne želi mnogo pričati.

"Znate li vi šta znači riječ onostrano. Nije s ovog svijeta, je li? E on se tamo negdje utakao, u kutiju o kojoj niko ništa nije znao niti će znati, i dobio struju. Sve ovo on je već napravio i to bez baterija. I sve to prije više od 60 godina. Mi, ljudska rasa, nismo ni do danas savladali neka znanja koja su bila vrlo jasna Nikoli Tesli. Ali, na našu žalost, on ih nije nikome objasnio.

On je sakrio strukturu svog izvora napona i struje za napajanje svog motora i njegovu konstrukciju za sebe i tajna tog zanimljivog električnog automobila je umrla sa njim 1943. godine. Da podsjetim, Tesla je bio pionir u istraživanju električnih pojava i bio je oduševljen mogućnostima električnog automobila. Još 1930. godine napravio i testirao svoje teorije sa električnim automobilom koji je dostizao maksimalnu brzinu od 150 km na sat. Eto, i ja nešto radim u tom pravcu i ne ide mi loše. Još će se o tome ćuti. Bitno je napraviti tu kutiju. Kod mene je ona sada u fazi vizuelizacije".

No, o tom potom. Nadamo se da Rudolf neće sresti, barem ne brzo, svoga Alvu Edisona.

Vratimo se sada do našeg elektroauta. Pali se na dugme, tu je mjenjač s pet brzina, standardna signalizacija. Vozačima ne bi predstavljao nepoznanicu, jer ima sve što i obični automobil ima. Raznim testiranjima i probama on je, tvrdi, riješio sve eventualne, a problem dometa apsolvirao tako što bi na svakoj pumpi ugradio 220 voltni punjač na koji bi automobile uštekavali, na isti način kao usisivače, recimo. Također, sarajevski elektroničar smatra da bi se svi neophodni dijelovi, upravljačka ploča, elektromotor, inverter mogli proizvoditi kod nas, što bi ovom potencialnom poslu dalo novu širu demenziju.

"Naša država BiH bi imala ogromne ekonomske i finasijske koristi od ovog projekta – prepravke, a ne bacanja automobila u staro gvožđe. Političko rukovodstvo BiH i okolnih država bi imalo ogromne političke, ekonomsko-finansijske koristi kada bi shvatilo da od ovog projekta može nastati nova industrija s hiljadama novozaposlenih. Ako žele da dokažu narodu da su sposobni onda nek se jave da pokrenem ovaj program u BiH.

Od države BIH tražim samo jedno postrojenje, kojih imamo mnogo a koja zjape prazna i opustošena, kao grant, besplatno, da projekt prerade standardnih benzinskih ili dizel automobila u električne automobile zaživi do kraja i bude od opšte koristi.

Mi sve uslove za to imamo, ili mi ili u okruženju. Treba samo krenuti u akciju", kaže Rudolf Bošnjak i doziva Božiju pomoć, kada već nema donatora i sponzora kako bi osigurao sredstva i adekvatan prostor za razvoj svog elektroauta. Siguran je da je na pravom putu.... A mi smo sigurni, vidjeli smo svojim očima, da elektro corsa zaista vrti valjke pod sobom i to prilično snažno. Sa srećom.

Piše: Jasmin Maričić; Foto: Haris Čalkić

Poziv na pretplatu na: http://www.startbih.info