Promovisan projekat razvoja turizma u dolini Drine u Višegradu - u oživljavanje regije uključene po četiri opštine iz Srbije i BiH
Prirodno divlja, pomalo mistična, a
Drina plahovita i nepredvidiva. Jedna od najlepših reka u Evropi
zaslužuje posebnu pažnju. U svom toku od Šćepan Polja do ušća u Savu
sabrala je sve najlepše što priroda može da podari. Lepoti su pomogli i
ljudi, izgradivši nekoliko hidroelektrana, pa je planinska ćud reke
ukroćena sa nekoliko predivnih veštačkih jezera, čime je Drina postala
još atraktivnija. Njen kanjon u gornjem toku, čija je dubina od 700 do
1.000 metara, treći je po veličini u svetu.
Prirodna, kulturna
i istorijska bogatstva u dolini Drine bila su, nažalost, dugo
nedostupna turistima, a čitava regija je podjednako "uspešno" bila
zapostavljena. Davno učinjenu nepravdu već treću godinu ispravlja
međunarodna organizacija "Care international", koja u saradnji sa
holandskom vladom uspešno sprovodi program oživljavanja turizma duž
čitave doline reke Drine. Projekat, koji je ušao u treću, završnu
godinu, upravo je promovisan u Višegradu.
U projekat, u koji je do sada uloženo
1,8 mil EUR, uključene su po četiri opštine iz Srbije - Užice, Priboj,
Bajina Bašta i Ljubovija, te iz Bosne i Hercegovine - Rudo, Višegrad,
Bratunac i Srebrenica.
- U svakoj od ovih osam opština svake
godine je ulagano u projekte turističke infrastrukture. Takođe smo
svake godine u svim opštinama davali grantove za mala i srednja
preduzeća i nevladin sektor, koja će na bilo koji način pospešiti
turizam. Podržavali smo i edukaciju o turizmu i takmičenja o ekologiji.
Na kraju, finansijski smo pomagali i sve turističke manifestacije u
dolini Drine, poput "Drinske regate" u Ljuboviji i Bajinoj Bašti,
skokove sa Starog mosta u Višegradu, "Dane maline" u Bratuncu i slično
- kaže Slavenka Pudar, osoba za komunikacije u "Care international",
napominjući da je najveći uspeh postignut do sada osnivanje TIDA,
Turističke interregionalne asocijacije.
- TIDA je registrovana i u Srbiji i u
BiH, čime su otklonjene sve zakonske prepreke za njeno delovanje.
Zadatak organizacije je objedinjavanje turističke ponude Drinske
regije, a cilj je da turisti na ovim prostorima provedu 10-15 dana i za
to vreme obiđu sve što Drina pruža u svih osam opština. Mi smo sigurni
da je to turistički proizvod koji će u bliskoj budućnosti biti jedan od
najatraktivnijih na celom Balkanu, pa i šire, uverena je Slavenka
Pudar.
U njen optimizam mogli su da se uvere
svi prisutni u Višegradu na promociji projekta. Vožnja brodom "Sonja"
kroz izuzetni kanjon Drine nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Preduzimljivi vlasnici broda, takođe korisnici granta, potrudili su se
da većina prisutnih doživi nešto izuzetno. Dah zastaje od lepote
kanjona Drine i njene smaragdne boje, a užitak upotpunjuju svakojake
đakonije na stolu. Šta pre da se čini? Snimati prirodne lepote ili
uživati u ići i piću uz živu muziku na brodu?
- Hiljadu puta sam ovuda prošao, ali
svaki put sam uzbuđen kao da mi je prvi put. Uvek vidim nešto novo, ovo
može da se vidi samo sa vode, nikakvog puta nema i zato smo se i
odlučili za ovaj posao - priča Zoran Malović, suvlasnik broda "Sonja".
Osim posla na brodu, Malović se sa ortakom Aleksandrom Fulurijom
poduhvatio i gradnje etnokampa na mestu zvanom Stari brod.
- Tri godine su kratak period za projekte u turizmu. Mi smo prvi koji smo u ovu priču ušli i ubuduće ćemo davati doprinos razvoju turizma u ovoj regiji. Treba odati priznanje vladi Holandije i njihovoj ambasadi u BiH, bez čije pomoći ne bismo mogli sve ovo da uradimo - izjavio je na prigodnoj svečanosti Gustavo d’Anđelo, direktor "Care internatinal". Novinarima su se predstavili i neki od dobitnika grantova ove organizacije - uz Aleksandra Fuluriju tu su bili i Karađorđe Ristanović iz Ljubovije i Mersudin Hasanović iz Srebrenice, a predstavljanje u Višegradu završeno je druženjem upravo uz Drinu.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.