Na rubu egzistencije
Rudo, još jedan grad u BiH koji lagano izumire
Dok BiH polako postaje zemlja staraca slušajući politička previranja,stanovništvo, pogotovo u manjim sredinama, živi na rubu egzistencije.
Dok Bosna i Hercegovina polako postaje zemlja staraca slušajući politička previranja,stanovništvo, pogotovo u manjim sredinama, živi na rubu egzistencije.
Kakva je svakodnevica stanovništva na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u Rudom, istražuje BHRT.
Marija je članica Udruženja žena Rudo koje okuplja žene iz ove lokalne zajednice.
Trude se da unaprijede društvene aktivnosti u ovoj opštini koja decenijama unazad ostaje bez stanovnika.
"Okupljamo veliki broj žena te žene sve uglavnom su nezaposlene i one kroz ovo naše udruženje se druže razmjenjuju iskustva i uspješno savladavaju dosta tehnika kao što su tehnika krojenja, šivenja, pletenja, veza. Da izađu malo iz svakodnevnice svog života da nije samo kuća, djeca porodica, nego da imaju kad su već nezaposlene da malo izađu, što bi rekli da se malo socijalizuju", kaže Marija Ivanović iz Udruženje žena "Eva", Rudo.
Mještani Rudog više nemaju ni banku, zbog čega idu u druge sredine.
Lokalne vlasti najavljuju nove projekte kako bi sačuvali stanovništvo, ali i privukli turiste.
"Već smo u pregovorima da vratimo jednu banku.Uradili projekat puta Štrbci-Zlatibor da probamo turiste sa Zlatibora svući kod nas. Prava informacija drugo je da planiramo praviti put od Rudoga prema Mioči.Izuzetno dobra firma koja će proizvoditi metalne kontenjere, stotinjak ljudi će početi da radi tu, krov se mijenja mijenjaju se podovi tu", kaže Dragoljub Bogdanović, načelnik Rudog.
Iz udruženja pčelara u Rudom ističu da uprkos svim preprekama razvoju lokalnog turizma i poljoprivredne proizvodnje i to bez posebne podrške vlasti sa viših nivoa uspijevaju održati kvalitet proizvodnje.
"Jedan od osnovnih problema pčelarstva na našem području je upravo plasman da budem najblaži meda sumnjivog porijeka. Slaba je kontrola tako da naš med nije konkurentan u tom dijelu, ljudi ne mogu da plasiraju svoje količine upravo zbog cijene.Nama je želja da animiramo članove koji će ići na seljenje na organizovanje,na povećanje broja košnica, kako bi prešli u profesionalce", izjavio je Zoran Đurović, sekretar udruženja pčelara u Rudom
"Država kad bi stala iza svega onda bi bio veliki uticaj, zato što u pčelarstvu ne postoji otkup meda, ne postoje otkupne stanice, ne postoji garantovana cijena meda, ne postoji garantovan uvoz i izvoz", kaže Novaković, pčelar.
Podrška nadležnih osim u poljoprivrednom sektoru potrebna je i penzionerima koji u manjim sredinama odlaskom mladih bivaju primorani živjeti sami sa niskim primanjima.
"Problem svih malih sredina je odlazak stanovništva. Ako je cilj da se ove male sredine ugase nama treba reći to. Ne može biti isti podsticaj za zapošljavanje i za dolazak firme u Sarajevu i Banja Luci kao u Rudom i recimo Krupi", poručio je Bogdanović.
Da bi ove male opštine opstale, stanovnici ističu da je neophodno doći do izmjena zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske koje se tiču preraspodjele novca od prihoda, da bi ove male opštine imale priliku za opstanak u Bosni i Hercegovini.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
