Virtualna posjeta Bosni i Hercegovini

19.02.2013. 15:32 / Izvor: eKapija.ba
Virtualna posjeta Bosni i Hercegovini

Odaberite pravi put prema svim čuvenim mjestima, zvucima podneblja i svim dostupnim uslugama u ovome živom, bučnom i uzbudljivom svijetu.

Odaberite pravi put prema svim čuvenim mjestima, zvucima podneblja i svim dostupnim uslugama u ovome živom, bučnom i uzbudljivom svijetu. Procijenite sami zašto su se imperije borile i padale kroz historiju za prevlast na ovome malom dijelu Evrope.

Uspomene na ilirska, grčka, rimska, srednjevjekovna, otomanska, austro-ugarska, jugoslovenska vremena nalaze se u svakom kutku ove čudesne zemlje.

Udruženje turističkih agencija Bosne i Hercegovine (UTA BiH) poziva Vas da Vašu virtualnu posjetu počnete polako, skladno, smireno u skladu sa tradicionalnim poimanjem života u Bosni i Hercegovini i ona će Vam se otkriti i pokazati dio svoje jedinstvene ljepote.

Ponuda putovanja

Planinski turizam        

Tipično obilježje Bosne i Hercegovine su divne planine, koje čine četri petine njene teritorije.Ove planine neodoljivo privlače svojom ljepotom. Broje oko 50 planinskih grupacija, sa preko 30 vrhova od 1.700 do 2.386 metara, gdje se nenadano smjenjuju suri masivi, strme litice, duboki kanjoni sa blagim prevojima, pitomim obroncima i cvjetnim visoravnima.

Mnoštvo ledničkih jezera, kao gorske oči, bistri potoci, čiste plahovite rijeke bogate ribom, poseban su ukras i bogatstvo tih planina.

Sve ove prirodne ljepote i bogatstva su kao stvorene za uživanje, ne samo za alpiniste, planinare, speologe, sakupljače, ribolovce nego i za sve one koji traže ljepotu, odmor ili sport u prirodi.

Mediteranski turizam   

Bosna i Hercegovina je mediteranska zemlja sa morskom obalom dugom oko 28 km. Centar rivijere je ljetovalište Neum – raj za gastronome i ljubitelje mediteranske kuhinje. To je jedinstveno mjesto za uzgoj kamenica i drugih školjki, poznato još iz antičkih vremena.

Parkovi prirode   

U BiH u ovom trenutku postoji nekoliko ozbiljnih adresa zaštićene prirodne baštine: Nacionalni park Kozara, Nacionalni park Sutjeska i park prirode Hutovo Blato.

Posjeta bez posredovanja agencija moguća je samo u Parku prirode «Hutovo blato» koji je dobro organiziran za prihvat posjetilaca. Posjeta Nacionalnim parkovima i Parkovima prirode je moguća za organizirane grupe uz posredovanje jedne od turističkih agencija članica UTA-e.

Sakralni turizam   

Tri su glavna razloga za putovanje određivala prve putnike u Bosni i Hercegovini, a to su: trgovinski, zdravstveni i vjerski razlozi. Od pamtivijeka se izvozilo gvožđe, olovo, so, srebro, zlato... , a uvozila razna roba sa Mediterana. Bosna i Hercegovina obiluje mineralnim i termalnim izvorima i ljudi su oduvijek vjerovalu u njihovu ljekovitost. Ipak najzahtijevnija putovanja su bila putevima vjere.

Vjernici katoličke vjeroispovijesti su od pamtivijeka pohodili tri samostana koja su preko 700 godina središnja mjesta duhovnosti u BiH ( Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, Sv. Katarine u Kreševu i Duha svetoga u Fojnici) i crkvu Sv. Ive u selu Podmilačje kraj Jajca. Danas je to svakako svetište u Međugorju. Jevreji su u Bosnu i Hercegovinu došli nakon izgona iz španske postojbine. Jedna od najvećih komuna je bila u Sarajevu gdje se nalazi Stari hram (danas Muzej jevreja), Staro jevrejsko groblje i najveći jevrejski hram u Evropi (danas Bosanski kulturni centar). Vjernici islamske vjeroispovijesti hodočaste u Prusac na Ajvatovicu ali i na Djevojačku pećinu kod Kladnja, a vjernici pravoslavne vjeroispovijesti hodočaste u Staru srpsko-pravoslavnu crkvu u Sarajevu u vjerovanju da ona liječi mnoge bolesti (posebno sterilitet kod žena).

Valja reći da su mnogi sakralni objekti u Bosni i Hercegovini u minulom ratu, sve tri glavne konfesije, posebno objekti koji spadaju u kulturnu baštinu, teško oštećeni ili potpuno porušeni. Njihova obnova, posebno u dijelovima zemlje za koju određena vjerska zajednica nije zainteresirana, nažalost ide vrlo sporo.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza