Svjetski dan hrane - dvije milijarde ljudi nema pristup redovnoj i zdravoj hrani

Svjetski dan hrane svake se godine obilježava 16. oktobra, pod okriljem Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda.

Globalna zdravstvena kriza uzrokovana pandemijom COVID 19 potaknula je mnoge na razmišljanje o našim najosnovnijim potrebama, te o temama koje su istinski bitne.

Natjerala je mnoge od nas da ponovno počnemo cijeniti ono što znamo uzimati zdravo za gotovo, a što je velikom broju ljudi uskraćeno - hranu. Hrana je suština života i temelj svih kultura i zajednica, navbode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Očuvanje pristupa sigurnoj i nutritivno bogatoj hrani je, i bit će, vrlo važan dio odgovora na pandemiju COVID-19. To se posebno odnosi na siromašne i ranjive zajednice koje su najteže pogođene pandemijom i posljedicama ekonomskih šokova.

U trenutku poput ovog važnije je nego ikad prepoznati potrebu da podržimo naše junake u industriji hrane - poljoprivrednike i radnike u cijelom prehrambenom sistemu koji se brinu da se hrana kreće od polja do stola, čak i usred neviđenih problema koje uzrokuje trenutna COVID-19 kriza, kažu u INZ-u.

Napredak u poljoprivredi ne prate svi

Posljednjih decenija svijet je postigao značajan napredak u poboljšanju poljoprivredne produktivnosti. Iako sada proizvodimo više nego dovoljno hrane da bismo nahranili sve, naši prehrambeni sistemi nisu u ravnoteži. Glad, gojaznost, degradacija okoline, gubitak agrobiološke raznolikosti, rasipanje hrane, otpad i nedostatak sigurnosti za radnike u prehrambenom lancu samo su neka od pitanja koja naglašavaju ovu neravnotežu.

Svjetski dan hrane poziva na globalnu solidarnost kako bi se pomoglo svim populacijama, a posebno najugroženijima, da se oporave od krize i da prehrambeni sistemi postanu otporniji i snažniji kako bi mogli izdržati sve veće nestabilnosti i klimatske promjene, pružiti pristupačnu i održivu zdravu prehranu za sve kao i dostojan život za radnike prehranog sistema.

Stručnjaci kažu da svi imamo svoju ulogu, od povećanja ukupne potražnje za hranjivom ishranom birajući zdravu ishranu, pa sve do toga da održive navike ostanu na pravom putu razvijanja, uprkos ovim nesigurnim vremenima.

Nove tehnologije obećavaju revolucionarne promjene za male poljoprivrednike. To uključuje satelitske snimke, daljinsko očitavanje i mobilne aplikacije sa potencijalom da optimiziraju lanac ishrane, povećaju pristup hranjivoj ishrani, smanje rasipanje hrane i otpad, poboljšaju upravljanje vodom, bore se protiv štetočina i bolesti, nadgledaju šume ili pripremaju farmere za prirodne nepogode.

Intenzivna obuka za unapređenje digitalnih vještina poljoprivrednika i davanje glasa njihovim potrebama i idejama bit će od ključne važnosti, kao i poticaji za poticanje proizvodnje hranjive i raznovrsnosti ishrane.

Podaci koji pozivaju na akciju

Upozorenje Svjetskog programa za hranu (WFP) da bi oko 265 miliona ljudi moglo biti gurnuto u akutnu nesigurnost hrane zbog Covid-19, što je gotovo dvostruko više od prošlogodišnjeg broja, ukazuje na činjenicu koliko je korona virus "potencijalno katastrofalan" za zemlje koje već trpe nedostatak hrane uzrokovane ratom, migracijama, klimatskim promjenama ili siromaštvom, kaže se u saopćenju INZ-a.

Slogan ovogodišnje kampanje povodom Svjetskog dana hrane je "Odgajati, Njegovati, Održavati. Zajedno." (Grow, Nourish, Sustain. Together.). Neke od činjenica, fakata i brojeva koje treba upamtiti, a ne koje upozoravaju stručnjaci iz cijelog svijeta su da više od dvije milijarde ljudi nema redovan pristup zdravstveno ispravne, nutritivno adekvatne i količinski dostatne hrane.

Čak 135 miliona ljudi iz 55 zemalja godišnje dožive akutni nedostatak hrane i suočeno je sa glađu izazvanom različitim faktorima – poput ratova ili prirodnih katastrofa. Ove godine to će ih dvostruko, "zahvaljujući" COVID 19 pandemiji.

Stručnjaci navode da se Očekuje da će globalna populacija dostići skoro deset milijardi do 2050. godine, značajno povećavajući potražnju za hranu. Otprilike 14 procenata hrane proizvedene za konzumaciju širom svijeta se izgubi svake godine prije nego uopće dospije na tržište.

Ako se prehrambeni sistemi ne transformišu, pothranjenost će se u velikoj mjeri povećati do 2050. godine. Posljedice se mogu pogoršati zbog nejednakosti dohotka, nezaposlenosti ili slabog pristupa uslugama.

Intenzivirana proizvodnja hrane, kombinovana s klimatskim promjenama, uzrokuje brz gubitak biodiverziteta. Trenutno, samo devet biljnih vrsta čine 66 posto (dvije trećine) ukupne proizvodnje usjeva hrane.

Loša ishrana i sjedilački životni stil su doveli do nagle stope gojaznosti, ne samo u razvijenim zemljama, već i u zemljama sa niskim primanjima u kojima glad i pretilost često koegzistiraju. Nijedna regija nije izuzetak.