Bosanska hrana može biti turistički brend
Turizam je jedna od prosperitetnijih grana bh. privrede. Od namirnica do recepata i znanja koji imaju naši ljudi, može se dobro zaraditi, ali i strancima koji dolaze u BiH možemo pokazati bogatstvo naše etno gastronomske ponude.
Asja Hadžiefendić - Mešić, glasnogovornica Turističke zajednice Kantona Sarajevo u razgovoru za ekapija.ba kaže kako je gastro ponuda u Sarajevu kvalitetna i raznolika.
"Strani turisti su oduševljeni bosanskom kuhinjom, njenim ukusom, kvalitetom i cijenom. Jedan kanadski fotoreporter - turista je na svom blogu za ćevape napisao:`Jako ukusno, ali previše mesa...` Zadovoljni su i ljubitelji internacionalne i različitih nacionalnih kuhinja, jer Sarajevo ima dosta restorana koji nude italijansku, meksičku, kinesku, dalmatinsku, orijentalnu kuhinju. Veliki broj turista ove godine je izrazio zadovoljstvo i zbog postojanja restorana sa vegetarijanskom kuhinjom", kaže Hadžiefendić-Mešić.
Osim Sarajeva, zanimljiva je ponudu ima Trebinje, koje osim vina u svoju turističkoj ponudi ima i hercegovački med sa posebnom aromom cvjetova i trava. Također, ne treba zaboraviti i prepoznatljiv semberski pršut i kupus, kao i šljive koje su karakteristične za podmajevički kraj.
Međutim, da bi ovi proizvodi dobili na vrijednosti potrebna je njihova zaštita o čemu se samo razmišlja već neko vrijeme. Dobar primjer zemalja u okruženju koje su se posvetile zaštiti svojih proizvoda i proširivanju gastro turističke ponude, svakako je Hrvatska, koja je u maju ove godine donijela Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda "Hrvatska autohtona kuhinja" kojim se prvi puta utvrđuje što su autohtona hrvatska jela čime je i postavljen temelj za brendiranje hrvatske kuhinje i restorana kao jednog od vodećih aduta hrvatskog turizma. Kod nas, međutim proizvođači razmišljaju da za 160 proizvoda pokrenu postupak zaštite, jer smatraju da imaju karakteristična svojstva i da zaslužuju da postanu brend.
E. Kokor
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
