Propadaju milioni maraka nerecikliranjem otpada
BiH zbog nerecikliranja otpada godišnje gubi na desetine miliona maraka prihoda, a gubi i mogućnost zapošljavanja novih radnika.
Prerađuju se manje količine otpadnog papira, starog željeza, plastike i nešto otpadnih ulja, dok staklenu ambalažu niko ne reciklira.
Čak 20.000 tona plastičnog otpada svake godine završi na deponijama, pa tako, prema podacima stručnjaka, na smetljištima "propadne" oko 4,8 miliona maraka.
Centri civilnih inicijativa navode primjer Hrvatske u kojoj je u posljednjih četiri godine na preradi ambalažnog otpada zaposleno 1.400 radnika, i to u 400 preduzaća. Istovremeno, u RS jedino Fabrika za preradu otpada "Omorika PET" iz Doboja plastiku koristi kao sekundarnu sirovinu, a na recikliranju je angažovano 15 radnika.
Iako "Omorika" mjesečno može da preradi 500 tona PET ambalaže, trenutno bilježe rezultat od 200 tona koje su uspjeli da recikliraju tokom jednog mjeseca.
Mladen Damjanović, menadžer Fabrike za preradu ambalažnog otpada "Omorika" kaže da sve zavisi koliko imaju repromaterijala. Sarađuju sa nekoliko komunalnih preduzeća iz BiH. "Potencijala za preradu PET ambalaže ima dosta, a rezultati bi bili bolji kada bi se zakoni u oba eniteta bolje poštovali", ističe Damjanović. Sa zeničkog regionalnog odlagališta otpada "Mošćanica" u dobojsku "Omoriku" mjesečno stigne između 15 i 20 tona PET ambalaže na preradu.
Tako "Mošćanica" zaradi oko 6.000 maraka na mjesečnom nivou i tim prihodom pokrije troškove radnika koji rade na deponiji.
Metal, karton i najlon se u BiH efikasno prikuplja, jer postoji tržište na koje ove sekundarne sirovine mogu da budu plasirane.
"Sve što može da se proda sigurno nećete naći u kontejnerima ili prirodi. Vrlo brzo će nastati `takmičenje` između komunalnih preduzeća i privatnika koji u ovom vide zaradu", smatra Zoran Adžaip, projekt menadžer CCI.
Sa druge strane, nijedna firma u BiH, a tako je i u Hrvatskoj, ne prerađuje staklo. Filozofija proizvođača je - "lakše je proizvesti staklenku nego je puno prati".
U Špionici, kod Srebrenika, krajem godine trebalo bi da profunkcioniše savremena fabrika za reciklažu otpada "OS Petrol". Po nekim procjenama, ovo preduzeće moglo bi da ostvaruje godišnji promet od oko 30 miliona KM. Fabrika ima kapacitet dnevne reciklaže od oko 100 tona, a moći će se reciklirati automobilske i kamionske gume, aparati iz domaćinstava, elektronski otpad i drugo.
"Najveću pažnju posvetićemo preradi automobilskih i kamionskih guma, jer tu ima prostora za zaradu. U BiH na godišnjem nivou oko 12.000 tona guma završi ko zna gdje. Računamo na dobru saranju sa komunalnim preduzećima, vulkanizerskim radnjama ili transportnim kompanijama", kaže Edin Kešetović, komercijalni direktor "OS Petrola".
Inače, preduslov za preradu sekundarnih sirovina je odvojeno prikupljanje otpada, a u ovoj oblasti u BiH od gradova i opština Banjaluka najviše prednjači jer na više lokacija postoje kontejneri za odvojeno prikupljanje otpada.
"Koliko god da je to pomak, u našoj zemlji najveći problem je zbrinjavanje otpada. Najbolje rješenje bilo bi kad bi trgovački lanci, na primjer, bili spremni da prihvate papirnu ili plastičnu ambalažu, a da kupcima daju neku naknadu za njeno vraćanje. Tako bi bilo riješeno prikupljanje otpada koji bi dalje lako bio isporučivan reciklažnim mjestima", naglašava Adžaip i dodaje da se entitetski zakoni koji se tiču zaštite životne sredine ne sprovode dosljedno.
Prema njegovim riječima, entitetska ministarstva trebalo bi da se više angažuju kada je ova oblast u pitanju. Juče nismo uspjeli da dobijemo komentar iz resornih ministarstava zbog neradnog dana.
Štetne keseU CCI redovno podsjećaju na podatak da je BiH po broju plastičnih kesa u prirodi, najzagađenija zemlja u regionu. Po mišljenju ove nevladine organizacije, građani bi trebalo da budu odgovorniji i da koriste kese za višestruku upotrebu, pa i da odbijaju ultratanke kese koje se dijele u marketima.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
