Forum o MSP: Kompanije se trebaju udruživati u interesne zajednice

U Sarajevu je jučer u organizaciji Centra za razvoj i inovacije preduzeća za Zapadni Balkan (WB EDIF) održan drugi Forum o malim i srednjim preduzećima ( MSP )u regionu. 

Forum, čiji je domaćin bio EBRD i koordiniran od strane Evropske komisije i Evropskog investicionog fonda (EIF), okupio je ključne aktere iz privatnog i javnog sektora, privrednih komora, međunarodnih finansijskih institucija i poduzetnika kako bi razgovarali o izazovima i mogućnostima za MSP na Zapadnom Balkanu da rastu i razvijaju se.

Tokom foruma su održana dva interaktivna panela. Prvi je bio fokusiran na diskusiju o rezultatima indeksa politike MSP 2019, a na drugom se diskutovalo o svim izazovima i prilikama sa kojima se suočavaju, te na koji način se mala i srednja preduzeća mogu regionalno uvezati kako bi podijelili svoja iskustva iz prakse. 

Duško Radović, direktor firme Transfera d.o.o iz Beograda i jedan od brojnih učesnika poslovnog foruma EBRD 2019, novinarima je kazao da ga iznenađuje obim ovog skupa u Sarajevu, kao i veliki broj učesnika, značajnih ljudi poslovne zajednice ne samo sa zapadnog Balkana već iz cijele Evrope, a i šire, budući da EBRD širi svoje poslovanje i prema Aziji.

Radović ističe da je ovo krupan događaj ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za regiju.

"Ova konferencija je veoma važna za regiju, s obzirom da su sve zemlje Zapadnog Balkana međusobno povezane. Ja dolazim iz Srbije i već nekoliko godina sarađujem sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Za mene i moju kompaniju su od velikog značaja njihove konsultantske usluge, koje omogućuju rast kompanija", rekao je Radović.

 

 

Upitan koliko EBRD pomaže poslovnoj zajednici, odnosno državama, Radović navodi primjer da u posljednje tri godine EBRD, između ostalih mogućnosti, daje grantove za konsultantske usluge, kao i da je njegova firma, primjerice, učesnica jednog sličnog programa koji pomaže unapređenju poslovanja.

Slobodan Nešković, predstavnik The Chamber of Commerce of Sweden & Norway, kaže da se sredstva od EBRD-a, plasiraju putem komercijalnih banaka i da je do njih jednako teško doći kao i do sredstava banaka.

"Uvijek je stvar rizika. Ukoliko uz te kredite EBRD-a postoje garancije, onda je do njega lakše doći. Ipak, čitav finansijski sektor BiH bi zahtjevao posebnu analizu kako je proizvodnim organizacijama koje su izložene riziku svjetskog tržišta teško doći do finansijskih sredstava", poručuje Nešković.

Kao zastupnik švedskih i norveških poslovnih interesa u BiH i obratno, govoreći o saradnji sa bh. kompanijama, kazao je novinarima da rezultati nisu onakvi kako su očekivali.

"Administrativne barijere, politička struktura, poslovno okruženje, finansijski sektor odnosno banke koje nemaju pristup finansijama, korupcija, birokratija, nefunkcionisanje pravnog sistema, samo su neke od stvari koje koče bolju saradnju skandinavskih i bh. kompanija. Ipak, optimisti smo", naveo je Nešković.

Poslije višegodišnjeg rada na teritoriji BiH, zaključili su da su bh. privrednici izloženi svjetskom tržištu, ali da s druge strane, političke opcije nisu izložene tom tržištu.

"Malo se radi na boljem poslovnom okruženju. Primjera radi, administracija u Švedskoj zna da je realni sektor taj koji pravi budžet i za njih se uvijek prave bolje uslovi", istakao je on.

Ivan Pranićević, predsjednik Uprave kompanije Rasco, također je podijelio iskustva u korištenju usluga EBRD-a

"Mi koristimo savjetavne usluge EBRD-a od 2010. godine kroz tri programa, od kojih su do sada dva završena. Trenutno smo jedna od 47 kompanija koje su članice jednog od vodećih programa za savjetovanje MSP-a", istakao je Pranićević. 

Naglašava da se mala i srednja preduzeća diljem regije susreću sa istim problemima i to je nasljedstvo starih sistema. "Treba biti optimističan jer kao zajednica kompanija što je u Hrvatskoj čest slučaj, promjene su moguće. Kompanije se trebaju udruživati u interesne zajednice pomoću kojeg mogu uticati na zakonodavni okvir", poručio je on.

Inače, Poslovni forum Evropske banke za obnovu i razvoj održava se naredna dva dana u Sarajevu.

U Sarajevo je pristigao značajan broj predviđenih učesnika, a organizatori navode da će više od 3.000 predstavnika međunarodne poslovne zajednice biti dio ovog prestižnog događaja.

S.B.