Zakon o zaštiti žiranata u FBiH do kraja marta?

Stavovi predlagača federalnog zakona o zaštiti žiranata u Federaciji Bosne i Hercegovine i  bankarskog sektora podijeljeni su u pogledu  mogućih efekata tog zakonskog teksta, pokazala je i jučerašnja stručna rasprava u Sarajevu.  Argumenti predlagača, poslanice u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta Aide Čikić i njenih istomišljenika, jesu da  Federacija napokon treba da dobije poseban zakon ove vrste (lex specialis), budući da je to jednostavnije nego mijenjati druge, već postojeće kompleksne zakone koje dotiču ovu materiju, prvenstveno Zakon o obligacionim odnosima.

Prema statistici građanskih udruženja, oko 200.000 ljudi u Bosni i Hercegovini prevareno je u ulozi žiranata, naredni je argument pristalica posebnog zakona. Oni dodaju da zakon o zaštiti žiranata, sličan predloženom u Federaciji, već ima Republika Srpska. Ipak, treba ih maksimalno harmonizirati, kao i najavljeni tekst s drugim zakonima, naglasili su u javnoj raspravi njegovi zagovornici. Od zemalja u okruženju, problem ojađenih žiranata, koji su samo imali želju da pomognu drugome, naročito je izražen u Bosni i Hercegovini, kao i u Crnoj Gori, navodi poslanica Čikić.

Predsjednica sarajevskog kantonalnog udruženja za zaštitu prevarenih žiranata Dženana Hadžimahmutović navela je da se  prevara banaka u njenom i drugim slučajevima sastoji u tome što su davale na potpis takozvane cijepane ugovore, na osnovu kojih samo žirant, ne i glavni dužnik, snosi materijalno-krivičnu odgovornost u slučaju problema s nevraćanjem kredita. "To je razlog što su banke olako posezale za obavezama žiranata a ne iscrpljivale sve  mehanizme za naplatu od glavnog dužnika. Zakon poslanice Čikić najavljuje upravo maksimalnu zaštitu žiranata", kazala je Hadžimahmutović. Navela je slučaj da je jedna klijentica prevarila žirante tako što je podigla 52 kredita vrijedna oko 500.000 KM, iako su njena mjesečna primanja bila oko 400 KM, za šta Hadžimahmutović krivi i banke jer su  odobravale novac takvom dužniku. U Bosni i Hercegovini dosad je bilo više od 40 samoubistava ojađenih žiranata, navode pristalice budućeg zakona.

Iz bankarskog sektora, pak, tvrde da je broj prevarenih žiranata, koji navode građanska udruženja, veoma diskutabilan i da se ne slaže sa statistikom Agencije za bankarstvo prema kojoj je broj takozvanih loših kredita, koje vraćaju žiranti, samo 0,4 posto u odnosu na ukupan broj kredita ugovorenih i sa žirantom.   Iz Udruženja banaka, čije je stavove u današnjoj raspravi zastupao generalni sekretar Mijo Mišić, navode i da bi tražena retroaktivna primjena najavljenog zakona izazvala pravi haos u kreditnom, odnosno finansijskom poslovanju, kao i da bi njegova primjena dovela do većih troškova kredita. Poslanica Čikić, tvrdi, međutim, da do poskupljenja kredita neće doći ako njen zakon bude odobren, već da će on maksimalno zaštititi žirante a banke natjerati da ih pozivaju na vraćanje tuđeg kredita samo u krajnjoj nuždi, kad iscrpe sve druge mehanizme da  dati novac naplate od glavnog dužnika. Zakon koji je predložila poslanica Čikić trenutno je u parlamentarnoj proceduri u formi prijedloga, a predsjedavajući Zakonodavnopravne komisije Predstavničkog doma Tomo Vidović najavljuje da bi mogao biti usvojen u Parlamentu do kraja marta.

Jučerašnju raspravu o predloženom tekstu federalnog zakona o zaštiti žiranata organizirali su iz Predstavničkog doma u kojem djeluje i poslanica Čikić. Cilj je bio doći do što kvalitetnijeg budućeg zakonskog rješenja, navedeno je.