Nakon završene procjene vrijednosti, odnosno dubinske analize telekom operatera, može se očekivati privatizacija BH Telecom i HT Mostar (Eroneta), piše u dokumentu Informacija o perspektivama za Bosnu i Hercegovinu 2020-2022. godine kojeg je Direkcije za ekonomsko planiranje BiH (DEP) dostavila državnim parlamentarcima.
"Moguća privatizacija bi dovela do značajnog priliva stranih sredstava", piše u dokumentu koji je DEP pripremila za potrebe rada Vijeća ministara BiH i zasnovan je na zvaničnim podacima statističkih sistema i agencija u Bosni i Hercegovini.
RAST POTROŠNJE
Prema projekcijama DEP-a očekuje se da bi stopa rasta BDP-a u 2019. godini u odnosu na prethodnu godinu trebala biti nešto niža i iznositi 3,1 posto. Posmatrano po komponentama, u 2019. godine očekuje rast ukupne finalne potrošnje od 1,3 posto, što je posljedica rasta pivatne potrošnje od 1,6 posto i povećanje javne potrošnje 0,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U dokumentu "Informacija o perspektivama za Bosnu i Hercegovinu" navedeno je kako se u 2019. godini očekuje povećanje ukupnih investicija oko 7 posto što je nešto sporija stopa rasta u odnosu na prošlogodišnju.
U okviru investicija očekuje se da bi privatne investicije trebale biti uvećane za 6,6 posto, dok je projicirani rast javnih investicija 9,4 posto. S druge strane, očekivani rast ukupnog bh. izvoza iznosi 4,9 posto, dok je očekivani rast ukupnog uvoza nešto sporiji i iznosi 2,9 posto usljed usporenog rasta finalne potrošnje i investicija u 2019. godini.
Uprkos vanjskim i unutrašnjim izazovima sa kojima je suočena industrijska proizvodnja u BiH, u 2019. godine se očekuje nastavak trenda rasta proizvodnje, naročito u prerađivačkoj industriji, kao i sektoru električne energije i rudarstava.
Dalje, je navedeno kako bi reformske mjere koje su usmjerene ka poboljšanju poslovnog ambijenta u zemlji trebale rezultirati većim investicionim ulaganjima (domaćim i inostranim) što bi ojačalo privatni sektor, zaposlenost i u konačnici bh. vanjskotrgovinsku robnu razmjenu sa svijetom.
POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI
Broj zaposlenih prema projekcijama u 2019. godini bi mogao da bude uvećan oko 2,8 posto, a neto plata bi nominalno mogla biti veća oko 3,2 posto.
"U 2021. godini ECB predviđa smanjenje stope nezaposlnosti u Euro zoni na 7,5 posto. Povećanje izvoza i investicija u BiH bi otvorilo mogućnost za zapošljavanje i kreiranje novih radnih mjesta. Uz pozitivna dešavanja u oblasti industrije, trgovne ali i određenih usluga stvorili bi se realni uslovi za rast broja zaposlenih lica. Na osnovu pomenutog, ukupan broj zaposlenih u BiH u periodu 2020-2022. godine bi se povećao 2,9-3,1 posto g/g. Uz povećan obim poslova i uopšte bolju poslovnu klimu očekuje se i rast neto plata (3,2 -3,4 posto g/g).", navedeno je u dokumentu.
Prema ECB, očekuje se da će cijene energije iz HIPC u 2020. godini rasti po nižim stopama a stope rasta cijena hrane mjerene HIPC trebale bi se kretati oko 1,9 posto tokom projekcijskog perioda. Pored navedenih eksternih faktora, u BiH nivo cijena će determinisati i eventualni nastavak sporovođenja akcizne politike na cigarete i duvan, kao domaći faktor rasta inflacije. Uz pretpostavku da u 2020. godini ne bude značajnijih izmjena cijena komunalija, i stabilne cijene hrane inflacija u BiH mogla bi iznositi 1,4 posto.
ECB u svojim predviđanjima za 2021. godinu očekuje inflaciju u Euro zoni od 1,6 psto, a rastu inflacije mjerene HIPC bez energije i hrane će doprinijeti postepeni ali kontinuirani ekonomski oporavak. Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu u posmatranoj godini mogla bi biti niža za 1,1 posto. Pored toga, ukoliko se cijena hrane ne bi značajno mijenjala kao i cijene komunalija u periodu 2021-2022. godine u BiH se može očekivati umjeren rast cijena od 1,5-1,7 posto.
U narednim godinama se očekuje stabilizacija privrednog rasta BiH koja će biti praćena i boljim radom bankarskog sektora.
Na bazi projekcija DEP-a obim spoljnotrgovinske razmjene u periodu 2019.-2022. godina bi se nastavio povećavati. U 2019. godini i 2021. godini vanjskotrgovinski deficit bi bilježio neznatno smanjenje od 0,6 posto odnosno 0,3 posto.
Nasuprot tome u 2020. godini vanjskotrgovinski deficit bi porastao za 0,9 posto a u 2022. godini rast bi iznosio 2,1 posto.
PROJEKTI
Od najavljenih infrastrukturnih projekata u pomenutom dokumentu su kao najvažniji navedeni izgradnja autoputa Banja Luka - Prijedor - Novi Grad, za koji je potpisan ugovor sa kineskom kompanijom "China Shadong Int. Economic & technical cooperation Group Ltd." u vrijednosti 700 mil. eura što bi u narednom periodu od dvije do tri godine znatno poboljšalo ulaganja u zemlji. Tu su najavljena ulaganja u obnovljive izvore energije (vjetro i solarne elektrane). Najavljena su i ulaganja u VE "Gradina", VE "Kupres 1" i "VE Trusina" (ulaganje kompanije "Kermas" iz UK). Na području Ljubinja postoj i najava izgradnje solarne elektrane ,"SFE Bančić" Ljubinje (od strane turskog investitora), kao i solarne elektrane "SFE Mostar" i "SFE Mrkovići". Navedeno je kako bi i izgradnja rezidencijalnih kompleksa u okolini Sarajeva Green Valley City i Buroj Ozon mogla donijeti SDU u narednom periodu.
Postoje najave za izgradnju hidroelektrana "HE Dabar" kao i "HE Foča" i "HE Paoci" koji su još u fazi pronalaženja strateškog partnera za izgradnju. Također, navedeno je i da osim najava za ulaganje u infrastruktume objekte, te hidro i termoenergetska postrojenja, na sve većem značaju dobijaju ulaganja u obnovljive izvore energije.
