Predstavljen izvještaj o radu Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH

Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH (AZLPBiH) u protekloj godini bilježi značajan porast zahtjeva građana u oblasti zaštite prava na privatnost što svjedoči o jačanju svijesti o njihovim pravima kada se radi o zaštiti ličnih podataka od mogućih zloupotreba.

AZLPBiH je u 2012 godini zaprimio 71 prigovor nositelja ličnih podataka koji su podneseni zbog sumnji da su ti podaci nezakonito obrađivani. Istovremeno, ova je agencija izvršila 99 inspekcijskih nadzora (planiranih, ad-hoc i revizijskih), pokrenula 25 postupaka po službenoj dužnosti i izdala devet prekršajnih naloga, te dala 181 stručno mišljenje (na zahtjev javnih organa i institucija, pravnih i fizičkih osoba).

Istaknuto je to danas na pres-konferenciji u Sarajevu, upriličenoj u povodu obilježavanja Evropskog dana zaštite podatak, 28 januara, na kojoj su o radu AZLP-a BiH govorili direktor ove agencije Petar Kovačević i Samira Čampara, pomoćnica direktora za inspekcijski nadzor, prigovore i glavni registar. 

Kovačević je ocijenio da je u protekloj godini ostvaren značajan napredak u oblasti zaštite ličnih podataka, te najavio da će AZLPBiH i nadalje raditi na promoviranju i zaštiti ličnih podataka kao vrijednosti koja je prepoznata u sva četiri krivična zakona u BiH, a kojima je sankcionirana pojava nezakonite obrade tih podataka.   

Naglasio je da Agencija ima kapacitete da odgovori svim zadacima u sklopu povjerene joj misije, te izrazio očekivanje da će se u skladu s ranijim zaključcima pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama, a s obzirom na to da se brojni javni organi, odnosno njihovi rukovoditelji pozivaju na zaštitu ličnih podataka, a da AZLPBiH pritom nema mogućnosti, niti mandat da djeluje.

Direktor AZLP-a BiH najavio je da će u tekućoj godini u fokusu rada biti telecom-operateri u pogledu podataka kojima raspolažu i načina na koji ih štite, te ostvarene komunikacije, uključujući i segment "prisluškivanja".

Odgovarajući na upit u vezi s odlukom Agencije koju je potvrdio Sud BiH, a prema kojoj je  nezakonito objavljivanje skeniranih imovinskih kartona koji govore o imovnom stanju kandidata i izabranih zvaničnika na službenoj stranici CIK-a BiH, Kovačević je kazao da AZLPBiH nikada nije dovodio u pitanje dostupnost takvih podataka, ali da insistira na zakonitosti postupka, odnosno provedbi utvrđenih procedura.  
  
Pomoćnica direktora Samira Čampara prezentirala je spomenute statističke pokazatelje o radu Agencije, te potcrtala da je u toku prošle godine provedeno mnogo više postupaka u odnosu na ranije periode.

Upozorila je na pojave nedovoljne brige javnih organa i drugih subjekata u domenu zaštite privatnosti u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, ilustrirajući to traženim (ne)potrebnim dokumentima u sklopu raspisanih javnih konkursa, postupcima registracije i različitim vrstama evidencija, posebno u pogledu zahtjeva za kopijama ličnih karata, putnih isprava, raznih uvjerenja i sl.

Kako je rečeno, Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini i ove godine će nizom prigodnih aktivnosti obilježiti Evropski dan zaštite podataka u BiH, 28. januar.

Tim povodom, Agencija je uručila prigodne nagrade za tri najbolja literarna rada o temi zaštite ličnih podataka za učenike srednjih škola u BiH, a za danas je planirano i održavanje "Dana otvorenih vrata” na koji su pozvani svi zainteresirani građani, kao i, ciljano, studenti određenih fakulteta da posjete prostorije AZLP-a BiH u ulici Vilsonovo šetalište broj 10, gdje se mogu informirati o pravima nositelja ličnih podataka, saznati informacije o zaštiti podataka i zaštiti privatnosti, kao i upoznati se o radu Agencije.

Za studente je organizirano i posebno predavanje posvećeno zaštiti ličnih podataka u BiH.

Inače, efikasna zaštita ličnih podataka u fokusu je  aktivnosti Evropske unije i Vijeća Evrope i preduvjet je za slobodan protok informacija. 

Bosna i Hercegovina je potpisnica Konvencije za zaštitu pojedinaca s obzirom na automatsku obradu ličnih podataka Vijeća Evrope, poznatu kao „Konvencija 108“, koja je temelj privatnosti i zaštite ličnih podataka u Evropi.