Po uzoru na Srbiju: Elektronski sistem za prijavu sezonaca moguća novina i u BiH

Tradicionalno jedna od ključnih privrednih grana u regionu, poljoprivreda se u velikoj mjeri oslanja na angažman sezonskih radnika. Međutim, poslodavci se susreću s problemima u njihovom angažovanju zbog manjka radne snage i zahtjevne administracije koja je neophodna da bi se sezonski rad iz sive zone uveo u legalne tokove. Radnici su, s druge strane, suočeni sa neizvjesnostima u pogledu uslova rada, isplate dnevnica, mogućih povreda, a zato što često nisu prijavljeni, poljoprivredne poslove uglavnom obavljaju bez zdravstvenog osiguranja i zaštite na radu. Podaci kojima raspolaže Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) u Srbiji pokazuju da prije sprovedene reforme pojednostavljenja prijave sezonskih radnika oko 95 posto sezonskih radnika u poljoprivredi radi „na crno“, bez ikakvog ugovora, što znači da nisu ostvarivali prava koja proistječu iz radnog odnosa. 

Kao jedna od mjera zaštite prava radnika, olakšica u poštovanju zakonskih okvira za poslodavce i borbe protiv sive ekonomije, u Srbiji je početkom ove godine uveden sistem e-registracije sezonskih radnika u sektoru poljoprivrede, čije je sprovođenje podržao GIZ u ime Vlade Savezne Republike Njemačke u saradnji sa NALED-om. Sistem elektronske prijave sezonaca omogućio je brojne pogodnosti za sve tri strane – radnike, poslodavce i državu, kroz poticanje efikasnijeg angažovanja radne snage, daljeg razvoja poljoprivrede i ukupnog ekonomskog razvoja zemlje.  

Poslodavci koji imaju firme ili privatna gazdinstva sada mogu da prijave radnike u nekoliko koraka putem on-line platforme sezonskiradnici.gov.rs. Dostupna su im i video uputstva i mobilna aplikacija Sezonski radnici, kreirani da korisnicima olakšaju upotrebu ovog servisa. Elektronski sistem je pružio sigurnost radnicima, jer im se uplaćuje penzioni staž i zdravstveno osiguranje u slučaju povrede na radu, a poslodavcima dao jednostavnu mogućnost prijavljivanja radnika za manje od deset minuta. Od početka 2019. godine do polovine augusta preko ovog sistema je registrirano preko 20 hiljada radnika sa 480.000 prijavljenih radnih dana i 1,2 miliona eura uplaćenih poreza i doprinosa u državni budžet.

Jedna od firmi koja je u svom poslovanju počela da koristi novi sistem je i "Čalma" iz Sremske Mitrovice, koja se bavi uzgojem žitarica. Njihovo dosadašnje iskustvo pokazalo je velike prednosti e-registracije radnika u odnosu na radni angažman regulisan ugovorom u pisanom obliku. "Ranije smo imali dosta problema s prijavom sezonskih radnika, jer sezonski rad nije bio prepoznat kao poseban oblik zapošljavanja. Morali smo da koristimo druge vidove angažmana radnika na određeno vrijeme, što je iziskivalo mnogo administrativnog posla. Sistem za elektronsku prijavu nam je znatno olakšao posao. Glavna prednost ovog sistema je jednostavna upotreba i mogućnost da na dnevnom nivou prijavljujemo i odjavljujemo sezonce, u skladu s potrebama poslovanja pa na ovaj način spisak prijavljenih lako korigujemo i imamo uvid u stanje na terenu u svakom trenutku", istakao je direktor ove firme, Goran Cikuša.

Slično iskustvo dijeli i poljoprivredno poduzeće "Graničar" iz Šida, koje se bavi uzgajanjem voća. Maja Lukić, rukovodilac kadrovsko-personalne službe ovog poduzeća, zadužena za prijavu i odjavu sezonskih radnika, smatra da je najveća prednost e-registracije brzina procesa koji može da se završi i za pola minuta, kao i niži troškovi za poreze i doprinose u odnosu na dosadašnji standardni vid administrativne prijave.  

Poslodavci u svega nekoliko klikova, unosom jedinstvenog matičnog broja radnika, datuma kada će radnik biti angažovan i odabirom vrste posla, na legalan način mogu da osiguraju pomoć u poljoprivrednim radovima. Pored pravnih subjekata, sistem mogu da primjenjuju i fizička lica.  

E-registracija je donijela i mnoge pogodnosti radnicima, koji imaju zagarantovanu minimalnu zaradu, osiguranje u slučaju povrede na radu i penzijski staž. Pritom, iako dodatno angažovani tokom sezone, ne gube prava nezaposlenih lica niti druge vrste ostvarenih benefita. Budući da se za vrijeme obavljanja sezonskih poslova radnik ne briše s evidencije nezaposlenih, ne obustavlja se isplata novčane naknade Nacionalne službe za zapošljavanje, niti to utiče na korištenje prava na novčanu socijalnu pomoć. 

Poslodavci potvrđuju da su i oni i radnici podjednako zadovoljni efektima primjene sistema. Prema podacima firmi koje su uzele učešće u programu, radnici su ranije sami izbjegavali da budu prijavljeni, zbog komplikacija oko ponovnog prijavljivanja na biro i fond za penziono-invalidsko osiguranje. Efikasnost elektronskog sistema registracije ogleda se i u tome što radnici veoma jednostavno, putem mobilnog telefona, u svakom trenutku mogu da provjere da li su prijavljeni, koji poslodavac ih je prijavio i na koji vremenski period. 

U Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj ističu da sistem e-registracija predstavlja važan korak u digitalizaciji javne uprave, jer omogućava i brže povezivanje poslodavaca i lica sa željenim vještinama. Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) vodi elektronsku evidenciju sezonskih radnika, na osnovu podataka koje dobiva direktno preko portala sezonskiradnici.gov.rs. To znači da radnici koje poslodavci angažuju na ovaj način automatski ulaze u registar sezonskih radnika, zajedno sa informacijom na kojim poslovima su bili angažovani. Također, u evidenciju sezonskih radnika kod NSZ se na vlastiti zahtjev mogu upisati i lica koja su zainteresirana za obavljanje sezonskih poslova, unosom ličnih i podataka o obučenosti i iskustvu na sezonskim poslovima. Prema statističkim podacima, u Srbiji su sezonski radnici najčešće angažovani na poslovima branja voća, pripreme zemljišta, sadnji, sjetvi, žetvi i poslovima čišćenja, ljuštenja, sortiranja, pakovanja i skladištenja voća i povrća.

Efekti uvođenja ovog sistema u Srbiji su od velikog značaja za državu i budžet i čine dio širokog fronta za suzbijanje sive ekonomije.Prema podacima kojima raspolaže NALED, na ovaj način je uplaćeno više od 300 hiljada eura poreza i preko 900 hiljada eura doprinosa u budžet Republike Srbije. Analiza dosadašnje efikasnosti elektronskog sistema pokazuje da se prednosti njegove primjene ogledaju i u tome što privreda ima niže administrativne i financijske troškove, a država je dobila uređen sistem, efikasniju kontrolu i naplatu, nižu stopu sive ekonomiju, te veće zapošljavanje i poreske prihode. 

Pozitivni efekti elektronskog sistema za prijavu sezonaca u poljoprivredi već su opipljivi, a prilagodljivost i jednostavnost upotrebe sistema otvara mogućnost primjene i u drugim zemljama regiona.Upravo zato se, u suradnji eksperata i državnih institucija i uz podršku njemačke Vlade koju sprovodi GIZ, kroz ispitivanje tržišta analiziraju mogućnosti primjene sistema u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori, Albaniji i na Kosovu. Imajući u vidu potrebe različitih sektora za sezonskim radnicima u cijelom regionu, rješenje koje je Srbija uvela može da predstavi primjer dobre prakse u cilju unapređenja položaja sezonaca i efikasnijeg sistema njihove evidencije na tržištu rada koja olakšava rad poslodavcima, što ukupno doprinosi unapređenju privrednog ambijenta.